Aleksić o odluci Vrhovnog suda: Vlada je prepustila građanima da se sami bore, pomogla je bankama

Naime, napokon je donesena 28. svibnja, ali još nije objavljena. No, mogla bi biti već ovog tjedna.

"Nije još napisana. Nakon što je donesena u sažetku, mora se napisati, mora je usuglasiti s ostalim članovima Vijeća i tek onda se može objaviti. Vjerujem da je odluka pozitivna i više nema dileme da je donesena, a tiče se prava potrošača na puno obeštećenje ili samo djelomično. Puno uključuje sve, a djelomično samo zatezne kamate", kazao je Aleksić.

Naveo je da su ljudi koji poznaju suce pokušali saznati ishod odluke, ali nisu uspjeli. Također, Aleksić je uvjeren da će doći do obeštećenja potrošača i da nije moguć ishod da ostanu bez ičega.

Na odluku se čeka od lipnja 2018., što je osam godina.

"Očekivanja potrošača su da dobiju puno obeštećenje, kao i da banke i njihovi lobisti žele da ne dobiju ništa. Javnost koja nije uključena u to, donosi stavove temeljem onoga što vidi. Moram reći da, nažalost, Hrvatska narodna banka (HNB), vlast i banke same, otkad je kolektivna presuda donesena, ništa nisu napravili da se provede u djelo. Prepušta se potrošačima da se sami snalaze, a Hrvatska udruga banaka (HUB) se ponaša kao da nema nikakve presude i ne čini ništa. Dapače, pravnim sredstvima pokušavaju izbjeći plaćanje obeštećenja."

Kakva je odgovornost HNB-a u cijeloj priči?

"Bivši guverner Boris Vujčić govorio je u svojim krugovima da bi krediti u švicarskom franku mogli biti opasni, ali ništa nije poduzeo. Austrijska narodna banka ih je zabranila. Naša nikad. Kad je utvrđena ništavnost kamatne stope, HNB nije ništa napravio kako bi banke vratile novac potrošačima ili poduzećima. Dapače, viceguverner Bojan Fras je rekao, otprilike, da se ne bi htio miješati."

Aleksić se prisjetio trenutaka kad se "švicarac" pojavio.

"Dali su nam nisku kamatnu stopu pod izlikom da je "švicarac" jeftin. Ali, vrlo brzo su kamate počele rasti, a kad je porastao i tečaj, rate su porasle i do sto posto. Izvori sredstava su bili u kunama i eurima, a umjetno su pretvarani u "švicarce" međubankarskim transakcijama. Uistinu, nisu se pojavili u Hrvatskoj, što je potvrdila sama Švicarska narodna banka. Nikakvi krediti se nisu dizali ili kupovali u "švicarcima". Riječ je o međubankovnim transakcijama. Također, ako već nitko u Hrvatskoj nije zaradio, jesu njihove banke "majke"."

Koliko su odgovorni sami potrošači, a koliko Vlada?

"Sudski je to već riješeno - na hrvatskoj i europskoj razini. Utvrdili su, nedvojbeno, da su banke bile dužne upozoriti na rizik i predočiti potrošačima što bi se moglo dogoditi. Švicarski franak je poznat kao valuta koja osjetno mijenja vrijednost, posebno u trenucima krize", kazao je Aleksić pa se osvrnuo na odgovornost Vlade:

"Njih to ne zanima, isti su kao HNB. Prepustili su građanima da se sami bore s time. Dapače, lažnim svjedočenjem sudu EU-a 2022., Vlada je lažno svjedočila. Putem predstavnice Gordane Vidović Mesarek je izrekla lažnu tvrdnju kako su se potrošači potpisivanjem konverzije odrekli svojih prava u budućnosti. Riječ je o famoznom predmetu C-567/20. To lažno svjedočenje smo prijavili i DORH-u, ali je prijava odbačena. Primjerice, da smo to napravili vi ili ja, kazneno bismo odgovarali. U samom zakonu piše da banke ne smiju uvjetovati konverzije, što znači da potrošači imaju svoja prava. Vlada je pomogla bankama."

Pokojni predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić imao je jasan stav oko "švicarca", ali predsjednica Mirta Matić još nema stav.

"Neće ga ni imati, rekla je da se neće miješati u rad sudova i sudaca. Uvjeren sam da nikad neće reći svoj stav, ali je na Trgovačkom sudu donosila odluke u korist potrošača i poduzeća. I inače predsjednici Vrhovnog suda ne smiju davati mišljenje. Dobronić je svoje izrekao prije preuzimanja te pozicije."

Aleksić je podsjetio na brojne pritiske i lobiranja.

"Jedino su postojali sa strane banaka. Čak su pokušali angažirati ljude koji bi utjecali na rad sudova, što je i pisalo na natječaju pa se brzo pročulo. Ne znamo ono što nije u javnosti, možemo samo pretpostavljati. Znamo da je u posljednje vrijeme u medijima izlazilo kako bi pozitivna odluka Vrhovnog suda moglo slomiti bankarski sustav. Kad to želimo demantirati, isti ti mediji ne bi to objavljivali. Čak ni kad bismo željeli platiti te tekstove kao oglase. Banke su u posljednjih deset godina uprihodile devet milijardi eura, a ukupni iznos obeštećenja je 700 milijuna eura ili oko osam posto ukupne neto dobiti banaka. A ljudi koji su oštećeni životare, neki su se razboljeli, neki su umrli dok su čekali odluki, neki su se razveli, a neki napustili Hrvatsku."

Na kraju je rekao da bi banke morale isplatiti obeštećenja kad svaka pojedinačna presuda postane pravomoćna, a to može biti do godine, dvije, tri...

"Ovisno o slučaju. Osim da banke, a to nisu nikad bile, budu toliko dobre pa svima odmah isplate što su dužne. Također, tu su i ustavne tužbe, koje će podizati i banke i potrošači, a neke već i postoje. Sad kad je Vrhovni sud ujednačio pravno shvaćanje, Ustavni sud će moći donijeti odluku", zaključio je Goran Aleksić.