Kako Bjelorusija militarizira svoju djecu?

Četiri sata ujutro. Sirene zavijaju, posvuda se čuje pucnjava. Mladi u dobi od 13 ili 14 godina, u vojnim uniformama i naoružani puškama, istrčavaju iz šatora. Neki uzvraćaju vatru, dok drugi trče prema ranjenima – također školskoj djeci. Povezuju im rane, polažu ih na nosila i pokušavaju ih pod vatrom otpremiti na sigurno, piše Deutsche Welle.

To je scena iz videa na Instagram-profilu pod nazivom Patrioti Bjelorusije. To je društvena organizacija osnovana u prosincu 2020., neposredno nakon gušenja prosvjeda protiv lažiranog rezultata tadašnjih predsjedničkih izbora u Bjelorusiji. „Promicati poštovanje i ponos prema državnim simbolima Republike Bjelorusije“ i „očuvati suverenost i neovisnost države" – to su ciljevi navedeni na njihovoj internetskoj stranici s kojima „patrioti“ organiziraju militarističko natjecanje pod nazivom „Izazov“. Sudjelovanjem u takvom simuliranom manevru učenici 9. i 10. razreda iz cijele zemlje doživljavaju atmosferu nalik vojnoj.

Ovo nije jedini primjer militarizacije djece u Bjelorusiji. Simulacijom rata, vojnim vježbama, posjetima vojnim postrojbama, ceremonijama prisege i podizanjem zastava režim vlastodršca Aleksandra Lukašenka očito priprema školsku djecu za rat na strani Rusije. To tvrde autori studije „Djeca bez budućnosti: militarizacija djetinjstva u Bjelorusiji“.

Strategija preživljavanja Lukašenkova režima

Prema zajedničkoj studiji BelPol-a, udruženja bivših sigurnosnih dužnosnika, i Narodne protukrizne uprave (NAU), dviju organizacija koje su osnovali Lukašenkovi kritičari u egzilu, militarizacija djece u Bjelorusiji je „strategija preživljavanja režima“. Prema riječima čelnika NAU-a Pavela Latuške, nakon prosvjeda 2020. godine u zemlji je započeo „sustavni rad na odgoju nove generacije lojalnih građana“. Osim toga, pojašnjava on, Lukašenkove su se sigurnosne snage suočile s manjkom osoblja, jer mladi ljudi ne žele raditi u represivnim državnim organima. Zato je režim odlučio „planski odgajati buduće pripadnike sigurnosnih snaga“, kaže Latuška.

Godine 2022. pojavio se još jedan razlog – priprema Bjelorusije za mogući ulazak u otvoreni rat na strani Rusije. Bitan dio toga je militarizacija maloljetnika, što je, između ostalog, utvrđeno u državnom „Programu domoljubnog odgoja stanovništva za razdoblje 2022.–2025."

Autori studije navode da se više od polovice svih školskih aktivnosti danas bavi temama kao što su rat, smrt i samopožrtvovanje. Školska djeca redovito posjećuju vojne baze i sigurnosne službe, gdje im se predstavljaju oružje i specijalna oprema.

Tisuće školske djece sudjeluju u ratnim igrama

„Želim se okušati kao vojnik“, „Želim testirati svoju izdržljivost“, „Želim probati nešto novo“ – kažu tinejdžeri u izvješću televizijskog kanala bjeloruskog Ministarstva obrane o njihovoj motivaciji za sudjelovanje u natjecanju „Izazov“.

Više od 35.000 učenika svake godine prolazi takve „ratne igre“. Devetogodišnjaci i desetogodišnjaci preuzimaju uloge „pionira“ i „bolničara“. Djeca od jedanaest do četrnaest godina uče pucati. U sljedećoj fazi – na igrama pod nazivom „Orlić“ i „Izazov“ – neki tinejdžeri sudjeluju čak i u vježbama u kojima tenk prelazi preko ljudi u rovovima. Njima se želi prenijeti da se ne boje pucnjeva, eksplozija i krvi, kaže Matvej Kuprejčik iz organizacije BelPol u razgovoru za DW.

U televizijskom izvještaju djeca iskazuju oduševljenje. „U oklopnom transporteru bilo je više adrenalina, bilo je brže. Ali u tenku je bilo mnogo uzbudljivije. Kakav oklop! Kakav moćan tenk! Želim se školovati na vojnoj akademiji za vozača tenka. To je moja velika želja“, kaže jedan dječak. „Natjecanje ‘Izazov’ me mentalno ojačalo. Postoje propisi i naredbe, što znači da ih treba poštovati, htio to ili ne. Na turniru se može puno naučiti“, priča druga sudionica.

Oživljavanje sovjetskih praksi

Ratne igre nisu ništa novo u Bjelorusiji; bile su široko rasprostranjene još u sovjetsko doba. Još jedna tradicija iz prošlosti je korištenje vojnih instruktora koji u školama podučavaju osnove vojne obuke. Ta su radna mjesta ponovno uvedena u svim obrazovnim ustanovama u Bjelorusiji. Većina vojnih instruktora su bivši pripadnici sigurnosnih snaga.

„Militarizaciju dodatno pojačava intenzivna ideološka indoktrinacija. Udžbenici se redovito prepravljaju kako bi odgovarali političkoj agendi vlasti. Ravnatelji i obrazovne institucije prisiljeni su redovito podnositi izvješća državnom odvjetništvu“, stoji u izvješću BelPol-a i NAU-a.

Do sada je u 220 bjeloruskih škola uvedena vojno-domoljubna nastava koju pohađa oko 4.000 učenika. Još 1.800 mladih upisano je u devet kadetskih škola. Nekoliko obrazovnih ustanova nudi tečajeve za pilote dronova, gdje djeca i mladi od 12 do 17 godina uče rukovati FPV-dronovima koji su razvijeni za uništavanje neprijateljske opreme i trupa. Tijekom školskih praznika djeca i mladi pozivaju se u militarističke kampove. U školskoj godini 2023./24. oni su imali više od 57.000 sudionika.

Sredstva za militarizaciju školske djece, službeno nazvanu „vojno-domoljubni odgoj“, dolaze iz državnog proračuna, zaklada te iz dobrovoljnih ili obveznih donacija organizacija i poduzeća u zemlji. Dio financiranja preuzeo je predsjednički sportski klub kojim upravlja Dmitrij Lukašenko, jedan od sinova bjeloruskog vladara.

„Masovna militarizacija potkopava obrazovni sustav"

Prema Matveju Kuprejčiku, država svoj cilj militarizacije djece postiže i time što se polaznicima vojno-domoljubnih tečajeva i kadetskih škola te članovima militarističkih klubova daje prednost pri upisu na studij. Obitelji čija djeca postižu dobre rezultate u vojnoj obuci dobivaju i novčane poticaje.

„Masovna militarizacija potkopava obrazovni sustav i uništava vrijednosti humanizma i kritičkog mišljenja. Djeca odrastaju s iskrivljenim pogledom na svijet, u kojem su nasilje i pokoravanje norma te u kojem se kult ličnosti razvija i učvršćuje“, kaže Pavel Latuško.

Prema autorima studije, ono što se danas događa u Bjelorusiji krši međunarodne propise o zaštiti prava djece. Time se narušavaju sloboda mišljenja i uvjerenja te zaštita djece od iskorištavanja, propagande i sudjelovanja u oružanim sukobima.

BelPol i NAU namjeravaju i ubuduće informirati međunarodnu zajednicu o tome kako Lukašenkov režim zlorabi djecu u ideološke i vojne svrhe.