Kako će Ukrajina proći ove zime dok Trump forsira mirovni sporazum?

Prije tjedan dana Volodimir Zelenski rekao je Ukrajincima da ih čeka „vrlo težak izbor – ili gubitak našeg dostojanstva, ili rizik da izgubimo ključnog partnera”. Upozorenje je došlo u trenutku kada je Trumpova administracija pojačala pritisak na Zelenskog da prihvati mirovni dogovor koji se doima kao da osigurava sve ratne ciljeve Vladimira Putina – prijedlog koji su europski čelnici opisali kao kapitulaciju.

Kako rat ulazi u četvrtu zimu, ne vidi se znak da je ijedna strana sposobna za veći vojni proboj. Ni neprestane iscrpljujuće pješačke borbe na istočnom bojištu, ni moskovsko zračno bombardiranje ukrajinskih gradova, ni kijevski dalekometni udari na infrastrukturu unutar Rusije ne izgledaju kao nešto što bi uskoro moglo preokrenuti ravnotežu.

Guardian je razgovarao sa Shaunom Walkerom, dopisnikom za srednju i istočnu Europu, o tome zašto SAD vrši toliki pritisak na Zelenskog da pristane na dogovor, kako se posljednji diplomatski potezi dočekuju u Moskvi i što bi bilo kakav sporazum mogao značiti za Ukrajince koji prolaze kroz četvrtu godinu rata.

"Izgledi za vojnu pobjedu bilo koje strane ne izgledaju previše vjerojatno u skorije vrijeme"

Plan od 28 točaka koji je predstavila Trumpova administracija predviđa da Ukrajina odustane od istočnog Donbasa – uključujući područja koja trenutno drži – da smanji svoju vojsku, odrekne se dalekometnog oružja i odustane od članstva u NATO-u. Jasno je da takav dogovor ne bi bio prihvatljiv zemlji nekoliko mjeseci nakon ruske invazije, no stvarnost na terenu neke analitičare navodi na zaključak da će se dogovor prije ili kasnije morati postići.

Kako Washington daje do znanja da želi pomak, Kijev je sve svjesniji da bi se diplomatski pritisak mogao samo pojačavati u danima i tjednima koji slijede, posebno zato što se čini da američki predsjednik inzistira na kratkom roku koji bi se mogao poklopiti s time da 5. prosinca dobije novo Fifa-ino mirovno priznanje.

Postoji li vojno rješenje ovog sukoba?

Shaun kaže da Rusija i dalje ima „vojni zamah”, ali samo u najtmurnijem smislu. „Pokazali su da zapravo nisu sposobni zauzimati teritorij a da ga prije toga ne unište. To je spor, jadan napredak u kojem preuzmu kontrolu nad gradovima koji su do trenutka osvajanja već ruševine.”

Iako ne isključuje potpuno iznenadni slom ili neočekivani proboj, kaže da sada izgleda malo vjerojatno da bi bilo koja vojska mogla brzo pregaziti teritorij. „Ideja da će Rusi odjednom upasti u velike gradove i okupirati ih ne čini se mogućom. Jednako tako, ni Ukrajinci ne izgledaju kao da su sposobni za tako nešto. Izgled za nešto što bi ličilo na vojnu pobjedu bilo koje strane ne djeluje previše vjerojatno u skorije vrijeme.”

Kakav bi mirovni dogovor bio prihvatljiv Ukrajini?

Ukrajinci su sada „silno umorni” i u ovoj fazi više ljudi možda je spremno razmisliti o „bolnom kompromisnom dogovoru”, kaže Shaun. Može zamisliti da Ukrajina odustane od znatnog teritorija ako bi zauzvrat dobila dovoljno snažno sigurnosno jamstvo.

To bi moglo nalikovati NATO-vom tipu jamstva: primjerice, zid ili snažno osigurana linija duž crte bojišnice, koju bi zapadni saveznici vojno branili ako bi je Rusija u budućnosti prešla. No ogroman je znak pitanja kako bi to funkcioniralo – i bi li zapadni saveznici uopće imali volje za to.

„Sva ova priča o koaliciji voljnih, bilo da su to britanske, francuske ili druge trupe na terenu … možda postoji određena spremnost da se neke trupe pošalju u Ukrajinu, ali jasno je da nema spremnosti boriti se s Rusijom,” kaže Shaun.

„Što će se dogoditi ako u okršaju pogine 10 tih vojnika? Hoćemo li ući u rat s Rusijom? Cijela zapadna politika do sada glasila je: učini sve da pomogneš Ukrajini, ali nemoj ući u rat s Rusijom. Ne izgleda da će se to promijeniti.”

Bez takvog jamstva, kaže Shaun, Ukrajina nema razloga vjerovati da se bilo kakav dogovor ne bi jednostavno prekršio za godinu-dvije.

Kako su najnovija zbivanja utjecala na percepciju rata u Rusiji?

Shaun kaže da su ruske elite u početku bile zgrožene i nevoljne kad je rat počeo, ali da se osjećaj od nevjerice postupno pretvorio u rezigniranu predanost.

Državni mediji neumorno uokviruju rusku punu invaziju na Ukrajinu u veljači 2022. kao borbu protiv zapadne agresije i širenja NATO-a. „Društvo je mobilizirano. Mislim da je mnogo običnih Rusa to prihvatilo. Prihvatili su ideju da je ovo obrambeni rat protiv Zapada, a ne kolonijalni rat protiv Ukrajine.”

Ekonomski je Rusija pod pritiskom, ali ni približno pred slomom. „Svakako ne dobivaš dojam da Putin misli kako ovo mora završiti ili će mu kod kuće postati teško,” kaže.

Gdje to ostavlja Putina?

Shaun sugerira da su pred Putinom dvije loše opcije. Nastavak rata na neodređeno vrijeme i dalje opterećuje ekonomiju zemlje – što bi s vremenom moglo dovesti do nemira.

No jednako tako, završiti rat nakon tolikih gubitaka, a da nije jasno što je točno dobiveno, neće biti laka žrtva za Putina.

„Imaš sve te traumatizirane ljude koji će se vraćati s bojišta, sve te ljude koji u vojsci zarađuju poprilično dobro,” kaže Shaun – „a na kraju imaš par malih komadića teritorija u istočnoj Ukrajini?”

Što to znači za Zelenskog?

Zelenski i dalje ostaje učinkovit politički komunikator – ali prolazi kroz najnesigurniji trenutak od početka invazije. Korupcijski skandal koji uključuje ljude bliske njemu otvorio je neugodna pitanja.

Već smo ga viđali u teškoj poziciji, kaže Shaun, podsjećajući na „ribanje” koje je ukrajinski lider dobio tijekom posjeta Bijeloj kući u veljači. Kad se ponovno pročita cijeli transkript tih hladnih razmjena, lako je prisjetiti se koliko je tada izgledalo šokantno i kao nepovratni lom.

„Zapravo,” kaže Shaun, „Amerikanci su mu na neki način učinili uslugu s tajmingom ovog novog navodnog mirovnog plana, jer baš u trenutku kad je Zelenski bio pod velikim pritiskom zbog pitanja korupcije, odjednom se na stol spustila egzistencijalna prijetnja iz Trumpove administracije. Mislim da je to fokusiralo umove.”

Iako raste nezadovoljstvo Zelenskijevim stilom vladanja, Shaun smatra da trenutačno nema apetita za političkim obračunima. No pitanje je koliko će to potrajati.

„Da ste neutralan politički strateg, možda biste [Zelenskom] savjetovali da je najbolje odstupiti i da će ga se pamtiti kao vođu koji je odbio Ruse, a ne kao vođu koji se grčevito držao vlasti usred korupcijskih skandala. Ali naravno, nikad nije tako jednostavno. Oko njega ima mnogo ljudi koji ovise o njemu.”

Perspektiva izbora u Ukrajini također je teško zamisliva. Ustavno kasne godinu dana, ali prevladava osjećaj da se izbori ne mogu održati dok traje rat. Plan od 28 točaka traži da se izbori održe u roku od 100 dana nakon završetka rata.

Shaun sumnja u to. „Koliko će to biti destabilizirajuće za društvo u kojem se ljudi vraćaju s bojišta, u kojem su sve političke napetosti bile potisnute jer su svi zajedno oko ratnih napora – kako će sve to izbiti na površinu? I to izgleda kao prilično nezgodan trenutak za Ukrajinu,” kaže.

Što dalje?

Raspoloženje u Ukrajini ove zime je sumornije nego ikad od početka invazije. „Sve je više glasova u ukrajinskom društvu koji govore da ovo nekako mora završiti,” kaže Shaun. „Ova je zima teža nego ikad.”

Prošle dvije zime nosile su barem tračak nade. Krajem 2023. Ukrajinci su još vjerovali da bi dugo planirana protuofenziva mogla preokrenuti situaciju. Krajem 2024. postojalo je uvjerenje u nekim krugovima da bi Trumpova pobjeda mogla donijeti „čarobno rješenje” koje bi iznenada promijenilo ukrajinsku sudbinu.

„U ovu zimu ulazeći, nema nikakve nade,” kaže Shaun. „Ne postoji uvjerljiv srednjoročni pozitivan ishod za Ukrajinu.”

Za sada najbolji scenarij izgleda kao nastavak statusa quo: iscrpljujući, dugotrajni rat u kojem Ukrajina zadržava suverenitet i sprječava daljnji teritorijalni slom.

„Na neki način to jest pozitivan ishod – i sigurno ima puno gorih ishoda od toga,” kaže Shaun. „Ali to nije nešto što ljude naročito motivira da nastave izdržavati.”