BRICS će morati promijeniti ime u BRICS Plus. Ovaj blok nekih od najvećih i najutjecajnijih zemalja u razvoju, čije ime je kratica imena pet zemalja članica - Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južnoafričke Republike, udvostručit će se, uz šest novih članica koje će biti primljene 1.1.2024. Dogovor nije došao lako, ali Kina i Rusija imaju razloga trljati ruke, dok Europa i Amerika imaju razloga za zabrinutost.
Članice skupine BRICS su se na samitu u Johannesburgu u četvrtak, nakon tri dana raspravljanja i usuglašavanja, dogovorile da će primiti čak šest novih zemalja: Saudijsku Arabiju, Iran, Etiopiju, Egipat, Argentinu i Ujedinjene Arapske Emirate.
A i to je samo manji dio od 22 zemlje koje su formalno zatražile prijem, uz još dvadesetak koje su neslužbeno izrazile interes. Kandidati za članstvo su, geografski, politički i ekonomski prilično raznovrsni, ali ujedinjuje ih nezadovoljstvo postojećim globalnim poretkom koji smatraju namještenima na njihovu štetu, a u korist bogatih zapadnih zemalja, na čelu sa SAD-om. Čak 50 predsjednika država i vlada došlo je u Johannesburg, privučeni takvom primamljivom vizijom.
BRICS već sad, prije proširenja čini oko 40% svjetske populacije i 25% globalnog bruto domaćeg proizvoda. S novih šest članica udio svjetskog stanovništva popet će se na 46%. Domaćin BRICS-ovog samita koji se održao od utorka do četvrtka, južnoafrički predsjednik Cyril Ramaphosa objavio je da će nove članice biti primljene 1. siječnja 2024.
“Razgovori su bili dosta intenzivni i nisu protekli bez problema”, priznao je ruski šef diplomacije Sergej Lavrov, koji je u Johannesburg došao umjesto predsjednika Vladimira Putina. Naime, JAR je potpisnica Rimskog statuta Međunarodnog kaznenog suda koji je izdao uhidbeni nalog za Putina zbog nezakonite deportacije ukrajinske djece u Rusiju, pa bi imala zakonsku obvezu uhititi ga po dolasku i transferirati ga u Haag.
Putin se umjesto toga obratio kolegama videoporukom u kojoj je birokratski nabrajao statistike o jačanju ekonomske suradnje i planovima da u budućnosti ova skupina predstavlja “globalnu većinu”, kriveći zapadne sankcije, a ne svoju “specijalnu vojnu operaciju” u Ukrajini za globalni rast cijena hrane i energenata. U drugom virtualnom obraćanju, nakon objave o proširenju – i nakon što je u Rusiji u rušenju aviona stradao njegov “chef” i šef privatne vojske Wagner, Jevgenij Prigožin – čestitao je novim članicama i obećao “da ćemo nastaviti rad koji smo danas započeli na širenju utjecaja BRICS-a u svijetu”.
Dugi i teški pregovori oko proširenja
Iako ne znamo točne detalje pregovora iza zatvorenih vrata, zbog kojih su se zakazane press-konferencije nekoliko puta odgađale, imamo određene naznake. Brazil je, navodno bio skeptičan oko primanja susjedne Argentine, ali je na kraju pristao, dok je JAR, izgleda, morao uvjeriti ostale da prime ne jednu, nego dvije nove članice. Oko Egipta su se navodno brzo složili, ali nisu svi bili skloni pozivanju siromašne i donedavnim građanskim ratom opterećene Etiopije.
Svakako najveće iznenađenje bilo je istovremeno primanje Irana i Saudijske Arabije. Prvo, zato što su Saudijci desetljećima bili pod patronatom Amerike koja ih je snabdijevala enormnim količinama oružja i okretala oči na brutalno gaženje ljudskih prava i ratne zločine koje kod drugih glasno osuđuje, a sve radi saudijskog naftnog bogatstva koje joj omogućuje da manipulira globalnim cijenama crnog zlata.
Drugi je razlog to što su Iranci i Saudijci notorni regionalni suparnici, a posljednjih godina vode i brutalni posrednički rat u Jemenu. No Rijad se već neko vrijeme sve više udaljava od Washingtona, a u ožujku je uz diplomatsko posredovanje Pekinga obnovio i diplomatske odnose s Teheranom, koji je godinama pod sankcijama Washingtona.
Zanimljivo je da na drugu temu koju Kina, Rusija i ostale članice BRICS-a inače naveliko potenciraju, kreiranja alternative glavnom međunarodnom sustavu plaćanja SWIFT i glavnoj rezervnoj valuti, dolaru, ne samo da nisu donesene nikakve konkretne odluke, već nije bila ni na dnevnom redu samita.
Od alternative dolaru zasad ništa
Brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva naglasio je da će zemlje BRICS-a pozdraviti članstvo više članica u skupinu, ali da će se one primati prema njihovoj geopolitičkoj važnosti, a ne prema ideologiji njihovih vlada.
“Ono što je važno nije osoba koja vlada, već važnost zemlje”, rekao je Lula na konferenciji za medije: “Ne možemo poreći geopolitičku važnost Irana i drugih zemalja koje će se pridružiti BRICS-u.”
Južnoafrički ministar financija Enoch Godongwana rekao je da BRICS neće zamijeniti međunarodni sustav plaćanja, koji uključuje i SWIFT, nego će razmotriti mogućnosti za stvaranje sustava koji bi jačao trgovinu u lokalnim valutama. Odbacio je i stvaranje zajedničke valute BRICS-a jer bi njezina primjena bila “problematična”.
“Morate imati jednu središnju banku. Morate izgubiti neovisnu monetarnu politiku. To je velik izazov i u našem slučaju uključivao bi velike ustavne promjene”, obrazložio je.
Iako je jedan od najvećih zagovornika takve valute, novi-stari predsjednik Brazila je iz Johannesburga poručio da BRICS “nema namjeru biti protuteža G7 ili G20”, skupine najvećih svjetskih gospodarstava u kojima dominiraju zapadne zemlje, već je predložio zajednički sastanak G7 i BRICS-a.
Od kineskog predsjednika Xi Jinpinga mogli smo čuti hvalospjeve “povijesnom proširenju” koje će “donijeti novu energiju” bloku, uz poruku kolegama da “moramo biti globalni partneri u podupiranju globalne pravde”, “prakticirati istinski multilateralizam i promicati širenje zastupljenosti glasa južnih zemalja u globalnoj vladavini”.
BRICS Plus imat će puno više autokracija nego demokracija
Prije objave odluke o proširenju, politički analitičar Oliver Stuenkel iz Škole međunarodnih odnosa u Sao Paulou komentirao je za Deutsche Welle da “članice vjeruju da jačanje BRICS-a povećava i njihovu snagu kad pregovaraju s Washingtonom, pomaže im zauzdati SAD- do određene mjere”, no nesuglasice se vrte oko načina i opsega širenja, jer su, primjerice, “Indija i Brazil pomalo suzdržani oko antizapadnih pridošlica u klubu”.
Osim toga, boje se da će širenje kluba razrijediti njihov utjecaj unutar njega i da će se BRICS pretvoriti u klub pod vodstvom Kine koja se već godinama zalaže za širenje. Kao daleko najveće gospodarstvo u bloku, Kina je u mogućnosti kreditirati i investirati u nove članice i tako širiti svoj utjecaj, zbog čega je i najviše zainteresirana za njegovo širenje. Od starih članica tri su demokracije – JAR, Indija i Brazil, a od novih je to samo jedna, Argentina, što definitivno remeti dosadašnju ravnotežu.
A kandidatkinje su prije svega zainteresirane za kreditiranje koje im nudi Nova razvojna banka, poznata i kao Banka BRICS-a. NRB, čije sjedište je u Šangaju, od svog osnutka 2014. odobrila je više od 30 milijardi dolara kredita za infrastrukturne i razvojne projekte, a u budućnosti ima za cilj i postepeno zamjenjivati dolar lokalnim valutama u trgovini i financiranju među članicama.
“Pristup sredstvima iz ove banke, po naizgled povoljnijim uvjetima od tradicionalnih razvojnih banaka poput Svjetske banke ili Međunarodnog monetarnog fonda, svakako je privlačno mnogim zemljama”, tumači reporterka Wall Street Journala iz Johannesburga, Alexandra Wexler.
“Kina je nasrtljiva oko širenja BRICS-a već neko vrijeme, a trenutno je posebno zainteresirana za to zbog trgovinskih tenzija sa SAD-om koji gleda kako diverzificirati svoje opskrbne lance“, smatra Wexler. Za to vrijeme, demokratske članice Indija i Brazil su “zabrinute da grupa ne naginje previše u autokraciju, tako da žele imati vrlo specifične zahtjeve za prijem kako bi se osigurala ravnoteža među članicama i da to ne postane autokratski G7”.
Dakle, pitanje širenja samo je jedan aspekt glavne točke prijepora, geopolitičke orijentacije BRICS-a. Kako za DW objašnjava analitičar za američko-kineske odnose Ali Wyne iz Eurasia Group, Indija, Brazil i JAR “favoriziraju multipolarni međunarodni sustav, ali ne žele da BRICS bude viđen kao eksplicitno antiamerička i antizapadna grupacija.”
Članice BRICS-a ipak dijele nezadovoljstvo selektivnim i ponekad licemjernim načinom na koji Zapad primjenjuje međunarodna pravila i norme, napominje Stuenkel u članku za Economist, dok u isto vrijeme vjeruju da nastupajući zajedno mogu ograničiti njen manevarski prostor Amerike i povećati vlastiti.
Mnogi su analitičari i dalje skeptični oko sposobnosti BRICS-a za ostvarenje svojih visokih ambicija, kao što su bili skeptični od njegovog osnutka 2009. Najbolji primjer za raskorak između proklamiranih ciljeva i konkretnih rezultata je “dedolarizacija” o kojoj Putin toliko rado govori. Ta je tema ostavljena za idući samit u ruskom Kazanu dogodine.
Novi “Nesvrstani” mogli bi pomrsiti račune Zapadu
Ali dok su ti analitičari predviđali njegovu neslogu i raspad, blok se sada širi i jača, a planove očito nije poremetila ni agresija jedne članice (Rusije) na drugu međunarodno priznatu i suverenu državu (Ukrajinu). JAR, Kina i Indija nisu ni osudile rusku invaziju, dok Brazil jest, ali je odbio sudjelovati u ikakvoj vojnoj pomoći Kijevu ili sankcijama Moskvi. U Johannesburgu su zajednički ponovili da “nisu svrstani ni na jednu stranu”, dok je Lula obećao da će “podržati napore da se okonča ovaj sukob kroz dijalog, posredovanje i pregovore”.
Ulazak Irana, čiji režim je militantno antizapadno nastrojen još od svog preuzimanja vlasti u Islamskoj revoluciji 1979., može se shvatiti kao odraz “sve većeg utjecaja (Kine) u definiranju budućnosti bloka”, kako je to sročio Stuenkel. A s obzirom na još veću bliskost Rusije s Iranom, to je i njena pobjeda. Nakon plodonosnog saveza u ratu u Siriji na strani režima Bašara al-Asada, nešto diskretnije surađuju i oko rata u Ukrajini. Teheran je, naime, poslao Moskvi tisuće svojih dronova-kamikaza za napade na gradove diljem Ukrajine.
Svoje pamtljivo ime ovaj vanjskopolitički klub duguje, zanimljivo, ekonomistu američke banke Goldman Sachs, Jimu O’Neillu, koji ga je 2001. smislio kao investicijsku kategoriju za tada brzo rastuća i perspektivna gospodarstva globalnog Istoka i Juga – ne računajući JAR, koji nije bio dio te kategorije.
Manje utjecajnim članicama poput Brazila BRICS je osnažio međunarodni status, dok je Rusiji poslužio da izbjegne diplomatsku i ekonomsku izolaciju koju joj je pokušao nametnuti Zapad predvođen SAD-om – i nakon aneksije Krima i “hibridne” invazije na istok Ukrajine 2014., a pogotovo nakon otvorene invazije na tu zemlju 2022. Rusija je, podsjetimo, 2014. izbačena iz kluba G8, koji se vratio u originalni format G7.
U svakom slučaju, svjetska ekonomska hijerarhija se mijenja, sa ili bez BRICSA+. Projekcije Goldman Sachsa pokazuju da će do 2050. Kina zamijeniti SAD na prvom mjestu po apsolutnom BDP-u, a Indija će zauzeti treće mjesto. Japan i Njemačka, danas treća i četvrta ekonomija svijeta, past će na 5. i 6. mjesto.
No širenje BRICS-a moglo bi promijeniti ravnotežu moći puno prije nego se to dogodi. S naftnim teškašima Saudijskom Arabijom i UAE-om na svojoj strani, Rusija i Kina imaju nezanemariv manevarski prostor u trgovinskom i energetskom ratu sa Zapadom. Europa se nekako snašla bez ruskog plina i nafte, no pitanje je što će biti ako i Saudijci zavrnu ventil, na nagovor Putina. Drugo je, naravno, pitanje je li Rijad spreman na takvo podizanje uloga u geopolitičkoj utakmici.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare