Nije ruski, nego američki plin: Europa se našla u novoj zamci?

Ubrzo su, kako se smatra, ukrajinski diverzanti uništili plinovod Sjeverni tok, čime je taj pravac opskrbe fizički zatvoren.

No postavlja se pitanje: srlja li Europa, oslobođena plinske ovisnosti o Rusiji, u novu ovisnost? Danas u pojačanim količinama stiže ukapljeni prirodni plin (LNG), a čak 57 posto uvoza tog energenta dolazi iz SAD-a. Procjenjuje se da bi taj udio do 2030. mogao narasti na čak 80 posto, prenosi Deutsche Welle.

Sjedinjene Države do 2016. uopće nisu izvozile plin, a danas su najveći svjetski izvoznik LNG-a.

Uskoro i preko Grčke

Američki Institut za ekonomiju energetike i financijsku analizu (IEEFA), koji se zalaže za prelazak na obnovljive izvore energije, u jednom izvješću tvrdi da Europska unija podriva vlastiti plan donesen 2022. godine. Cilj tog plana bio je "ušteda energije, diverzifikacija izvora i ubrzanje prelaska na čistu energiju".

Istina, tim je planovima plin dopušten kao energent "čišći" od, primjerice, ugljena ili mazuta. No u računicu ulazi i činjenica da je američki ukapljeni plin znatno skuplji od ruskog.

"Američki LNG najskuplji je za potrošače u EU-u, ali europske kompanije i dalje potpisuju nove ugovore", kaže Ana Marija Džejler-Makarević, analitičarka IEEFA-e za europsku energetiku i autorica izvješća.

Među tim ugovorima je i onaj koji je potpisao novi grčki konzorcij Atlantic-See LNG za uvoz američkog plina. On će se potom transportirati vertikalnim plinovodom kroz Bugarsku i Rumunjsku, potencijalno sve do Ukrajine.

I Srbija je izrazila interes za ukapljeni plin koji u Europu stiže preko grčkog Aleksandrupolisa.

Grčka se za sedam dana sastaje s američkom stranom, s idejom da u iduća dva desetljeća godišnje dobiva 15 milijardi kubičnih metara plina. Za usporedbu, ukupna potrošnja plina u Srbiji iznosi oko tri milijarde kubičnih metara godišnje.

S istim američkim dobavljačem, tvrtkom Venture Global, ugovor iz 2023. ima i njemačka kompanija Securing Energy for Europe, nasljednica nacionalizirane njemačke podružnice Gazproma. Prema tom ugovoru Njemačka će iduća dva desetljeća godišnje uvoziti 2,25 milijuna tona ukapljenog plina iz pogona u Louisiani.

Trump se hvali

Američki predsjednik Donald Trump hvalio se uspjehom na putu "energetske dominacije" SAD-a. U srpnju prošle godine prijetnjama carinama ishodio je dogovor s Bruxellesom kojim bi se EU obvezala da će godišnje kupovati američke energente u vrijednosti od 750 milijardi dolara.

"Taj je sporazum stavio Europu pod pritisak da kupuje više američke energije", kaže Džejler-Makarević. Ako se sporazum počne provoditi, dodaje, nastat će "visokorizična geopolitička ovisnost" o američkom LNG-u.

U izvješću IEEFA-e stoji: "Dogovor praktički veže opskrbu EU-a energentima uz jednog prodavatelja, čime se riskira energetska sigurnost i podrivaju planovi za smanjenje upotrebe plina."

Potražnja za američkim plinom vjerojatno će se dodatno povećati s obzirom na to da EU planira od kraja 2027. u potpunosti zabraniti uvoz ruskog plina. Mađarska, jedna od članica koje i dalje uvoze ruske energente, pokrenula je pravne korake protiv te odluke.

"Diverzifikacija ne može značiti da se jedan dominantni dobavljač zamijeni drugim", izjavio je početkom godine Raffaele Piria iz berlinskog Ekološkog instituta. Dodao je da Europi treba bolja strategija koja uzima u obzir "današnju geopolitičku realnost".

Vjetroelektrane umjesto plina?

U političkom Bruxellesu odlučili su dvaput razmisliti, osobito nakon što je Trump nedavno ponovno zaprijetio carinama ako mu se ne prepusti Grenland.

"U ovim turbulentnim geopolitičkim vremenima Europa mora biti snažna i ujedinjena i izabrati neovisnost. To znači osloniti se na čistu, sigurnu i domaću energiju", rekao je krajem siječnja europski povjerenik za energetiku Dan Jorgensen na summitu u Hamburgu.

Ondje je dogovoreno nekoliko inicijativa, među ostalim pakt o ulaganju u vjetroparkove na moru. Jorgensen je također rekao da Europa treba nabavljati plin iz Kanade, Katara i Alžira.

"Budućnost energetike u Europi mijenja smjer", ocjenjuje Džejler-Makarević. "Ako EU ostane pri planu da potrošnju plina zamijeni čistom energijom, potražnja za plinom će pasti."

Više od 120 europskih i drugih organizacija civilnog društva poslalo je pismo čelnicima EU-a u kojem traže odustajanje od trgovinskog sporazuma sa SAD-om koji Europu obvezuje na uvoz energenata preko Atlantika.

Riječ je o pozivu na smanjenje ovisnosti o američkim fosilnim gorivima "u znak solidarnosti s onima kojima prijeti Trumpov imperijalizam pogonjen fosilnim gorivima". Pismo je upućeno nakon američkog pritiska na Venezuelu i ponovno aktualiziranog pitanja Grenlanda.