Grčki idilični otoci prepuni su turista, ali njihov medicinski sustav puca po šavovima.
Smrt trudne tinejdžerke i njezina nerođena djeteta samo su dva od najmanje devet slučajeva smrti koje su se vjerojatno mogle izbjeći ovog ljeta u Grčkoj, a do svega je došlo zbog kroničnog nedostatka ambulantnih vozila i zdravstvenog osoblja, piše Politico.
Neke otočne bolnice nemaju stalnih općih liječnika i oslanjaju se isključivo na privremene zamjene osoblja s kopna, koje na otok stižu privučene novčanim poticajima. A usluge hitne pomoći su još u gorem stanju. Na mnogim otocima u Kikladama i Dodekanezu jedva je dostupno jedno vozilo hitne pomoći 24 sata dnevno. Taj problem nije prisutan samo na otocima, u Ateni, primjerice, radi oko 50 vozila hitne pomoći umjesto potrebnih 85 do 90.
“Moramo potpuno preurediti uslugu hitne pomoći jer postoje ogromne praznine diljem zemlje”, rekao je Giorgos Mathiopoulos, predsjednik grčke hitne medicinske službe (EKAV), za Politico.
Većina zdravstvenih centara na malim Egejskim otocima “puca pod šavovima”, jer imaju ograničeni broj liječnika koji mora biti dežuran svaki dan.
No čak i kad država odluči zaposliti više ljudi, pokušaji su neuspješni jer osoblje odbija preseliti se na otoke, gdje je rastući turizam učinio troškove života nepodnošljivima. To stavlja dodatni teret na EKAV.
“Poslali smo nekoliko spašavatelja iz ostatka zemlje na otoke kako bismo pokrili potrebe sezone”, rekao je Mathiopoulos. “Naši kolege su prisiljeni skratiti svoje ljetne praznike zbog ovoga, ali ovo su očito samo privremena rješenja”, dodao je.
Hitno rješenje
U lipnju je 63-godišnja žena na otoku Kos umrla u stražnjem dijelu kamioneta dok je bila prevožena do lokalne bolnice nakon što se srušila, dok je jedino dostupno vozilo hitne pomoći na otoku bilo zauzeto drugom hitnom situacijom.
Za rad hitne pomoći 24/7 potrebno je 11 osoba. Otok Kos, s 40.000 stalnih stanovnika, koji ljeti ugosti više od milijun turista, ima tri nova vozila hitne pomoći, ali može koristiti samo jedno, jer ima samo 10 medicinskih tehničara, a dvoje od njih će se iduće godine umiroviti.
Nekoliko dana nakon tog događaja 19-godišnja trudnica u osmom mjesecu trudnoće umrla je u atenskoj četvrti čekajući više od pet sati na vozilo hitne pomoći. Njezino nerođeno dijete također je umrlo. Pritom je hitnu zvala više od 20 puta.
Otkad se to dogodilo, otkriveno je najmanje još šest slučajeva ljudi koji su umrli diljem zemlje zbog nedostatka medicinskog prijevoza.
Vlada je nakon kritika angažirala vatrogasce, vojno osoblje i vozače lokalnih vlasti da pomognu u nedostatku osoblja u turističkim područjima. EKAV i liječnici protive se toj odluci govoreći da je to samo traženje “brzih rješenja”. Oni tvrde da angažiranje nesposobnog osoblja u hitnim situacijama može biti opasno za pacijente kojima je potrebno liječenje na mjestu događaja.
Grčki parlament je 27. srpnja usvojio amandman za hitno angažiranje vatrogasaca i vojnog osoblja jer su se vatrogasci borili s ozbiljnim požarima koji su harali Grčkom, čak su se proširili i na vojni skladište.
“Je li ovo Grčka reformatora premijera Kyriakosa Mitsotakisa?” rekao je glavni predstavnik parlamentarne grupe glavne oporbene stranke Syriza Sokratis Famellos. “Je li ovo Grčka 2.0? ‘Pozajmljivanje’ vatrogasaca, vojnika i drugog osoblja, premještanje u EKAV koji nema spašavatelje i vozače? Je li ovo modernizacija?”
Vlada tvrdi da se ovim potezom ne želi pružiti dugoročno rješenje problema nedostatka osoblja, već spasiti živote tijekom užurbanog turističkog razdoblja.
No Savez zaposlenika u javnim bolnicama (POEDYN) tvrdi da ovo zapošljavanje samo zamjenjuje nedavne umirovljenike i nije dovoljno za poboljšanje kvalitete njege. POEDYN navodi da je oko 10.000 zdravstvenih radnika napustilo javni sektor u posljednje dvije i pol godine, a očekuje se da će ih u 2023. napustiti još 5000.
Opozicijske stranke snažno kritiziraju vladu zbog ostavljanja javnih bolnica u gorem stanju nego prije pandemije, tvrdeći da je glavni cilj privatizacija zdravstvenih usluga – nešto što vlada negira.
No problem je složeniji od nedostatka financiranja; malo liječnika ili osoblja za hitne situacije želi raditi na otocima. Dvojica općih liječnika u bolnici na Kosu, jedini koji su tamo radili, dali su ostavke 2021. godine. Bolnica sada ovisi o privremenom osoblju dok pokušava pronaći zamjenu, ali do sada se nitko nije prijavio. Isti je slučaj i s pedijatrom i radiologom.
To je problem koji pogađa mnoga ruralna područja u Europi, od udaljenih sela u Francuskoj do sjevernih rubova Švedske.
Krajem lipnja jedini kardiolog u bolnici na Kosu prosvjedovao je u dvorištu bolnice držeći transparent na kojem je pisalo: “Dosegnuo sam svoje granice, trebam pomoć.” Na otoku je, od početka svibnja, radio 28 dana zaredom kao jedini liječnik u klinici za kardiologiju.
Preveliki napor i “izgaranje na poslu” glavni su uzrok niza ostavki liječnika diljem otoka. Savez udruženja bolničkih liječnika (OENGE) rekao je da se to “sada razvija u operativni kolaps mnogih bolnica u regiji, ali i odjela bolnica u većim gradovima.”
“Ovo se ne smije događati u civiliziranom svijetu, u europskoj zemlji, na turističkoj destinaciji”, rekao je gradonačelnik Kosa Theodosis Nikitaras. “Potrebno je stalno zapošljavanje i potrebna su trajna rješenja”, dodao je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!