Putinova mobilizacija mogla bi preokrenuti dogovor koji ga drži na vlasti

Izvor: Sputnik/Grigory Sysoev/Pool via REUTERS

Ruski predsjednik Vladimir Putin uspio je napraviti nešto potpuno neočekivano, unutar manje od tjedan dana: praktički je poništio društveni ugovor koji ga je držao na vlasti već više od dva desetljeća.

Putinov dogovor s ruskim biračima dugo vremena se temeljio na pretpostavci da se oni neće miješati u politiku, a da će on zauzvrat njima garantirani barem minimum stabilnosti. I činilo se da je to pogodba koja se Rusima nudi kad je Putin pokrenuo svoju invaziju na Ukrajinu 24. veljače ove godine, piše CNN.

U to vrijeme Putin je pažljivo naglašavao da će vojni napad, kojeg eufemistički naziva “specijalna vojna operacija”, voditi samo profesionalni vojnici. To je bila fikcija koja je omogućila mnogim Rusima da se uljuljkaju u osjećaj da je sve i dalje normalno, da nastave živjeti svoje živote u Moskvi ili Sankt Peterburgu, da ostanu ravnodušni prema užasnom pokolju u Ukrajini.

Egzodus Rusa

No “djelomična mobilizacija” koju je prošli tjedan proglasio čelnik Kremlja naglo je okončala takvo stanje, i sada se strah širi ruskom politikom. Dugačke kolone automobila na ruskim granicama s Finskom, Gruzijom i Mongolijom pokazuju da tisuće ruskih muškaraca koji ispunjavaju uvjete za vojnu službu glasaju vlastitim nogama. Izbijaju novi prosvjedi u regijama gdje žive etničke manjine. I vojne urede neki spaljuju, a jedan regrutni vojni časnik je i upucan.

VEZANE VIJESTI

Sada kruže glasine da se ruska vlada možda sprema zatvoriti svoje granice kako bi spriječila vojno sposobne muškarce da napuste zemlju, ili možda da će se proglasiti nekakvo izvanredno stanje.

Poricanja Kremlja nisu baš umirila Ruse.

“Ne znam ništa o tome”, rekao je novinarima glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov na pitanje o mogućem zatvaranju granica. “Još nema nikakvih odluka u vezi s tim.”

Putin je izgradio svoju moć u Rusiji na prikazivanju samog sebe kao suprotnost bivšem predsjedniku Borisu Jeljcinu koji je vodio državu za vrijeme kaotične postsovjetske tranzicije devedesetih. Ali danas, prizori bijesne rulje u sukobu s državnim službenicima i ulične tučnjave s policijom zbog regrutacije muževa i sinova izgledaju kao flashback iz tog desetljeća.

Isto vrijedi i za video snimke koje se pojavljuju na ruskim Telegram kanalima i drugim društvenim mrežama. Na nekima se, čini se, prikazuju ruski novaci kako im priopćavaju da će biti poslani na front uz gotovo nikakvu obuku. Jedan video koji se proširio po mrežama prikazuje ženu u vojnoj uniformi koja govori novim regrutima da se moraju sami pobrinuti za nabavku osnovne opreme, od vreća za spavanje do medicinskih potrepština.

“Pitajte djevojke, supruge, majke, da vam pošalju higijenske uloške, najjeftinije uloške, i najjeftinije tampone”, kaže ona u videu čija autentičnost nije potvrđena. “Znate li čemu služe tamponi? Kod ranjavanja vatrenim oružjem, uguraš tampon, on otekne, i začepi ranu. To sam naučila u Čečeniji.”

Invazija u Ukrajini i paralele s Prvim čečenskim ratom

Prvi čečenski rat od 1994. do 1996. na kraju je završio ponižavajućim porazom za Rusku Federaciju. On je razotkrio i veliku korupciju u vojsci, i kolaps ruske vojne moći.

Putin je zatim došao na vlast nakon Drugog čečenskog rata koji je počeo 1999. U tom je ratu Kremlj mnogo pažljivije kontrolirao medije, što je Putinu pomoglo da oko sebe stvori auru sposobnosti i čvrstoće.

VEZANE VIJESTI

Ali slike mrtvih i zarobljenih ruskih vojnika i uništene opreme u Ukrajini danas nude jaku vizualnu paralelu s katastrofalnim Prvim čečenskim ratom, kada su fotografi snimali slike prestrašenih i loše opremljenih ročnika u čečenskom zarobljeništvu.

Putin je vodio državu za vrijeme profesionalizacije ruske vojske koja je trebala smanjiti korištenje ročnika, a veći naglasak staviti na vojnicima pod ugovorom. Za to postoji dobar razlog: postupanje sa regrutima u ruskoj vojsci tradicionalno je vrlo brutalno, a aktivističke skupine poput Odbora vojničkih majki mobilizirale su se tijekom čečenskih ratova kako bi pomogle u pružanju pravnih savjeta ročnicima. Ruske majke su se čak bile organizirale kako bi same vratile kući sinove iz čečenskog zarobljeništva, te su često krizitirale vlast zbog njihovog tretmana vlastitih vojnika.

Nedavni prosvjedi protiv Putinove djelomične mobilizacije podsjetnik su da je regrutacija i dalje nedodirljiva tema u ruskom političkom životu. U nasilnim prosvjedima protiv mobilizacije u nedjelju u Mahačkali, glavnom gradu regije Dagestan na sjevernom Kavkazu, snimljene su žene čije snimke se šire po društvenim mrežama kako se suočavaju s policijom, govoreći: “Zašto nam odvodite djecu? Tko je koga napao? Rusija je ta koja je napala Ukrajinu!”

To objašnjava zašto Putinovi najvatreniji propagandisti također kanaliziraju dio bijesa javnosti zbog mjere koja izgleda kao progon građana u režiji lokalnih državnih dužnosnika, jer vojni službenici izdaju pozive inače medicinski nesposobnim muškarcima, i lupaju na vrata ljudima kako bi očito ispunili nekakve kvote.

Implicitna prijetnja

Margarita Simonjan, glavna urednica državnog kanala RT (bivši Russia Today) objavila je niz pritužbi na brutalni pristup dužnosnika koje se šire na društvenim mrežama, uključujući i jedan slučaj u kojem je njihov zaposlenik odlazio na godišnji odmor, s povratnom kartom u ruci, i koji je na granici vraćen natrag.

Ipak, takve kritike usmjerena protiv niže rangiranih službenika koji pretjerano revno ili nesposobno izvršavaju naredbe ne idu protiv Putina. To podsjeća na stari motiv iz ruske povijesti o “dobrom caru” i “lošoj aristokraciji”. Cara – u ovom slučaju Putina – u javnosti se vidi kao mudrog i velikodušnog (iako distanciranog) vladara, dok se njegove podređene i pokvarene dužnosnike krivi za potkopavanje Putinovih dobrih namjera. Oni su dakle mete narodnog bijesa, a ne vladar.

Tu je također i implicitna prijetnja. Nisu samo loši lokalni službenici ti koji bi mogli biti kažnjeni zbog neispunjavanja dodijeljenih kvota. Vojni pozivi su također sredstvo za utjerivanje straha i pasivnosti među građane. U jednoj drugoj objavi na društvenim mrežama, Simonjan je sa zadovoljstvom primijetila da su pozivi za mobilizaciju uručeni ljudima koji su sudjelovali u prosvjedu protiv mobilizacije na glavnoj prometnici Arbat usred Moskve.

“Svi muškarci koji su bili na mitingu protiv mobilizacije na Arbatu dobili su pozive za mobilizaciju, njih više od 200. Još jedna pošiljka stoji spremna”, napisala je. “Bolje oni nego npr. Učitelj godine iz Pskova, po mojem mišljenju.”

Kompetentna ili ne, djelomična mobilizacija mogla bi biti jedan od najriskantnijih Putinovih poteza u karijeri. I dok i dalje čvrsto u rukama drži moć, istovremeno povlači temeljnu kockicu iz ruske Jenga slagalice.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar