Srećko Matić, novinar Deutsche Wellea, u utorak je za N1 televiziju komentirao nerede u Grčkoj koje su izazvali navijači zagrebačkog Dinama i AEK-a, a koji su za posljedicu imali jedan smrtni slučaj. Situaciju s huliganizmom usporedio je s onom u Njemačkoj.
Novinar DW-a otkrio je najprije kako se Njemačka nosi s huliganizmom, kazavši da ta zemlja na tom problemu radi već 30-ak godina. “Rezultat tih napora nije potpuno iskorjenjivanje nasilja iz nogometa, ovdje to nitko ozbiljan ne zahtijeva niti ne očekuje niti misli da je moguće to izvesti. Ovdje stručnjaci kažu da je nasilje u nogometu zapravo ono nasilje koje se zrcali iz društva. Međutim, to ne znači da se nešto ne mora napraviti”, počeo je uvodno.
U analogiji s borbom protiv pandemije covida-19, Matić ističe da institucije i društvo ne mogu potpuno eliminirati prijetnju, ali su dužni učiniti sve u svojoj moći da je minimiziraju. “To bi konkretno značilo sustavan rad i s navijačima kako bi i te same navijačke grupe djelovale preventivno unutar same sebe. Iluzorno je očekivati da će država sve to sama napraviti, potreban je kompletan društveni napor. Ne može se očekivati da će država čarobnim štapićem nešto riješiti od danas do sutra”, smatra Matić.
Preventivno djelovanje
Promjene u Njemačkoj su očite. U posljednjih desetak godina broj kaznenih djela s nasiljem u nogometu gotovo je prepolovljen, a fokus je na prevenciji umjesto samo na sankcijama, ističe novinar.
“Prevencija znači da se radi s navijačima, da se promovira navijačka kultura. Ovdje se puno promijenilo 2006., kada je Njemačka bila domaćin Svjetskog prvenstva, što je bio sjajan događaj za cijelu zemlju. Međutim, već i prije toga su njemački nogometni savezi praktički natjerali svoje klubove da rade s navijačima”, govori.
“Ovih dana sam razgovarao i s predsjednicima nekih klubova i navijačkih skupina i rekao sam im da se u Hrvatskoj često može čuti da ljudi na odgovornim pozicijama kažu da klubovi nemaju apsolutno nikakve odgovornosti prema navijačima. Oni su se na to nasmijali i rekli da je to nemoguće. Upravo su u Njemačkoj klubovi bili prisiljeni da rade s navijačima. Kažem, nije ga moguće iskorjeniti, ali to su sada izolirani slučaji. Nije više pravilo, već izuzetak. Pravilo je bilo u 80-im godinama”, dodao je.
Kazao je da u Njemačkoj svaki klub morao uvesti povjerenika za navijače koji, kaže, postoje kako bi se brinuli o navijačima i bili neka vrsta spone između njih i klubova. “To ne znači da predstavnici navijača sjede za stolom s upravom kluba, no navijači žele da se čuje njihov glas. To je taj sustav participacije. Navijači odlučuju o važnim stvarima, daje im se osjećaj uključenosti. S druge strane, uzima im se jedan dio sloboda. Zabranjuje se pirotehnika i slično”, navodi primjer njemački novinar.
Nezamislivo da njemačka ministrica obilazi huligane u nekoj drugoj zemlji
Uz sve navedeno, njemačka politika igra ključnu ulogu u borbi protiv huliganizma, kazao je Matić. Istaknuo je i da ne može zamisliti da njemačka ministrica obilazi u nekoj drugoj zemlji huligane koji su radili nemire, kao što su to napravili hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman te ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, koji su posjetili hrvatske navijače u grčkim zatvorima.
“Teško, ne mogu si to zamisliti, a ne mogu se ni sjetiti da sam vidio nešto takvo u njemačkom nogometu. No vidio sam način na koji se politika odnosi prema huliganima, ljudima koji dolaze na nogomet da bi radili nered i tjelesne ozljede”, počeo je Matić, prisjećajući se zatim navijačkih nereda na Svjetskom prvenstvu u Francuskoj 1998., gdje je Hrvatska osvojila broncu.
Slučaj pretučenog policajca iz 1998.
Tada su, naime, francuskog policajca Daniela Nivela pretukli njemački huligani tijekom utakmice Njemačke i Jugoslavije, a tadašnji izbornik hrvatske reprezentacije Miroslav Ćiro Blažević odlučio je nositi žandarsku kapu upravo u čast Nivelu, koji je proveo tjedan dana u komi zbog teških ozljeda glave
“Njemačka politika tada nije stala na stranu nasilnika. Tada je njemački kancelar rekao da je to nacionalna sramota, a situacija se razvijala tako da je Njemačka ostala u kontaktu s tim žandarom, čovjekom koji u međuvremenu živi s nekoliko invaliditeta. Ali baš kao što je Ćiro Blažević tada stao na stranu humanosti i žrtve, tada su to napravili i Nijemci, a nisu stali na stranu tih huligana, koje nisu ni posjećivali u zatvoru. Pružana im je tada, naravno, sva moguća pomoć, ono na što je država svakako obvezana raditi s državljanima koji se nalaze u zatvoru. Sam taj potez pokazuje što država mora raditi kako bi svojim primjerom pokazala što je ispravno, a što nije”, kazao je njemački novinar.
Razgovor je zaključio kazavši da je primijetio da je na Twitter profilu hrvatske Vlade u ponedjeljak objavljeno čak 14 tvitova o navijačima pritvorenima u grčkim zatvorima, dok, s druge strane, nema ni jedne objave o simboličkoj akciji “Ako žene staju, staje sve!”, koja je u ponedjeljak održana u gradovima u Hrvatskoj i BiH kako bi se odaslao zahtjev za prevenciju femicida.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare