Ministar financija Zdravko Marić rekao je u razgovoru s Elvirom Mešanovićem za N1 da je rasprava o poreznoj reformi konstruktivna, ali da je normalno da ima primjedbi, sugestija... Evo što je još kazao:

Brojne su kritike, oporba zamjera da reforma ne dotiče najsiromašnije, što kkažete na argumente oporbe?

Ima i kritika, ali ima i konstruktivnih primjedbi i sugestija i mislim da je rasprava dosta konstruktivna. Ovaj element koji vi govorite, u tome se i krije sveobuhvatnost reforme. Svi smo fokusirani najviše na porez na dohodak. Neki zbog visine, nažalost, svojih mirovina i plaća, ne ulaze u škare poreza na dohodak. Njih 915 tisuća. Za tu kategoriju građana mi smo predvidjeli korekcije u sustavu poreza na dodanu vrijednost. I njihovi realni raspoloživi dohoci rastu, prije svega kroz snižavanje stope PDV-a na struju, isporuku električne energije i odvoz smeća.

Idemo redom. Hoćete li popustiti i ostaviti tzv. porezni Uskok kao poseban sektor?

Mi smo na konstruktivan način raspravljali s kolegama iz Mosta i mislim da smo se u konačnici u potpunosti razumjeli. Prije svega, nikad nije bilo namjere o ukidanju poreznog Uskoka, bez obzira što i danas u sabornici čujem da se to sada radi. To nikad nije bila namjera. Porezni Uskok kao takav u hijerarhijskoj strukturi, kako u odnosu na postojeće stanje, tako poglavito u odnosu na svog pandana u MUP-u, policijski Uskok, zapravo i raste. Bit će dio Porezne uprave, ali kao neposredna ustrojstvena jedinica. Dakle, njegova neovisnost u smislu donošenja odluka, odnosno provedbi postupaka što sada radi, u odnosu što se kolokvijalno kaže curenja informacija i sl., u potpunosti će biti sačuvano.

Zašto vam je toliko bitno da taj sustav stavite pod Poreznu upravu koja je puno veći sustav i puno lakše cure informacije?

Ne, baš obrnuto. Mislim da se na taj način s ovom organizacijom koju predlažemo, zapravo sklanja potencijalni politički utjecaj. Dakle, u ovom trenutku, bez obzira što ja nisam član političke stranke, ali sam na političkoj funkciji, uvijek netko može pretpostaviti da postoji nekakvi utjecaji. Naravno da je moja odgovornost za rad ministarstva financija, ali ja od poreznog Uskoka i svih ostalih ustrojstvenih jedinica Ministarstva financija očekujem predan rad i u konačnici rezultate. Ja opet moram ponoviti, organizacijska struktura kakvu predlažemo smatramo da je iskorak, po potrebi bit će još dodatnog kadrovskog ekipiranja i unaprijeđenja Uskoka, ali u konačnosti su ti koji će suditi.

Što ako ne bude tako? Nikola Grmoja rekao je danas da ćete upravo vi odgovarati ako porezni Uskok ne bude neovisan i uspješan?

Pa ja sam odgovaram naravno za cjelokupni djelokrug Ministarstva finanacija i toga sam u potpunosti svjestan.

Jeste li izračunali koliko će vama rasti plaća?

Meni osobno? Rast će nekih sedamsto i nešto kuna.

Most želi predložiti izmjenu zakona kojim bi se ograničile plaće dužnosnika, zašto je to po vama demagogija?

Pa zato što smatram da, prije svega, zakon o porezu na dohodak nije taj koji regulira visinu plaća. Visinu plaća reguliraju neki drugi akti. Zakon o porezu na dohodak regulira koliko država usteže poreze i prireze od bruto plaće. I ako gledamo čije netto plaće bi trebale najviše rastu su upravo one kategorije s višim dohocima koje u konačnici i plaćaju više poreze i prireze. Ja bih volio da dođe i do situacije da i ovih 915, a prema novom prijedlogu milijun i pol ljudi uđe u škare poreza na dohodak što znači da će njihove plaće porasti. Ali to nije predmet zakonskih propisa koji se tiču poreznog sustava. Ovo je valjan argument i i porezna reforma u cijelosti stimulans da se u okviru Gospodarsko-socijalnog vijeća, u okviru partnera poslodavaca, sindikata i vlade, zapravo otvori tematika, između ostalog, i o minimalnoj plaći.

I Most vas je ovih dana kritizirao, imate li osjećaj da vam je Most u vladi partner, a u Saboru oporba?

Ja i dalje smatram da je Most partner, razlike u nekim razmišljanjima i mišljenjima, bez obzira na možda i malo jači medijski eho toga svega, ja mislim da ipak vodimo konstruktivnu raspravu, kako na razini vlade, tako i na razini vrhova stranaka.

Što se tiče banaka, ajmo razjasniti, kada se bankama otpiše porez na loše plasmane, hoće li one moći i dalje samo djelomično otpisivat dugove građanima ili cjelovito, i hoće li i dalje moći prodavati te dugove?

Dakle, ono što otpisuju, otpisuju jednokratno i konačno. I nema više prodavanja tog dijela otpisa. Dakle, trajno se briše kako njihovo potraživanje tako još važnije i dugovanje hrvatskog građana ili poduzetnika.

Očekujete li da će banke sada odustati od tužbi zbog zakona o švicarcima?

To ćemo još vidjeti.

U četvrtak je sjednica vlade u Vukovaru, što možemo očekivati na toj sjednici?

Između ostalih točaka, koje će neke biti vezane uz Vukovara, naravno dan poslije je Dan sjećanja. Jedna od točaka koja će doći iz mog resora je i prijedlog rebalans proračuna za 2016. koji je isključivo tehničke prirode obzirom da dolazi do novog ustrojstva vlade, moramo prepoznati nova ministarstva. Sukladno tome bit će određene preraspodjele. Ono što je bitno za spomenuti u ovom trenutku, rashodna strana proračuna neće rasti, a s obzirom na bolje prikupljanje prihoda od očekivanog, možete očekivati da će biti predložen i niži deficit za ovu godinu.

Čeka vas i novi proračun, kakve su naznake, kome će se dati, a kome ćete morati uzeti?

Ja znam da javnost najviše zanima tko je dobitnik, a tko gubitnik. U ovom trenutku još je prerano, ali ja i inače ne volim koristiti tu terminologiju. Ono što je jedino sigurno, idući tjedan mi ćemo završiti jedan dokument koji se zove “Smjernice ekonomske i fiskalne politike”, to su makroekonomske i fiskalne projekcije. Temeljem toga ćemo složiti limite, proračunski korisnici će imati sljedeća dva do tri tjedna unos, a očekujemo da će se proračun donijeti na sjednici Vlade 8. prosinca.

Hoćete li uspjeti osigurati sredstva za porodiljne naknade punih 12 mjeseci, a ne samo šest?

To ćete sve vidjeti u prijedlogu proračuna.

I za kraj, što ako porezna reforma ne bude usvojena na vrijeme kako bi mogla stupiti na snagu 1. siječnja 2017.?

Pa ja mislim da prema svemu ovome i što smo danas vidjeli, unatoč razmimoilaženja u shvaćanjima i idejama oko porezne reforme, ali klubovi su se dogovorili da radimo objedinjenu raspravu što je jako pohvalno. Sutra je pojedinačna rasprava. U četvrtak će biti u ime klubova završno čitanje. Nakon toga Vlada ima tjedan dana da sve ove komentare u okviru prvog čitanja uklopi u konačne prijedloge zakona nakon čega se vraćamo u Sabor. U okviru dugog čitanja ja sam siguran da ćemo sve skupa finalizirati do kraja studenog, početka prosinca. Paralelno s tim vodit ćemo javnu raspravu, vidite i sami da i ja osobno i moj tim, angažirani smo u ovim raznim javnim nastupima kako bi, između ostalog, približili zainteresiranim stranama detalje i okviru te javne rasprave pripremiti se za punu implementaciju s 1. siječnjem 2017.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram.