Iza nas je najkraća vlada u povijesti, eksperiment s nestranačkim premijerom koji se sigurno neće tako skroro ponoviti. S političke scene otišla su dva lidera - Karamarko i Milanović. Most se učvrstio kao treća najjača stranka. 2016. će godina, što se hrvatske politike tiče, sigurno biti upisana u povijest.

Godina je počela s nesretnom, trinaestom hrvatskom vladom, koja je potrajala svega devet mjeseci. HDZ i Most na čelo su stavili nestranačkog premijera, Tihomira Oreškovića. Najviše kontroverzi u Oreškovićevoj vladi izazvao je ministar kulture, Zlatko Hasanbegović, najviše zbog izjave da je antifašizam floskula.

Hasanbegović je mandat odradio do kraja, za razliku od Mije Crnoje, koji se na mjestu ministra branitelja zadržao rekordno kratkih šest dana. Jer je kao adresu stanovanja prijavio baraku u Samoboru. Crnoju je zamijenip Tomo Medved, a ubrzo je razmontiran šator u Savskoj 66.

Idila Mosta i HDZ-a nije dugo trajala. Tomislav Karamarko pokušao je presložiti vladajuću većinu, no nije mu uspjelo. I vlada je u konačnici pala na aferi Konzultantica. Supruga Tomislava Karamarka surađivala je s lobistom MOL-a, Josipom Petrovićem, ujedno Karamarkovim prijateljem. Povjerenstvo je zaključilo da je u sukobu interesa.

HDZ je srušio premijera Oreškovića, a sa čela stranke odlazi i Karamarko. Svoju kandidaturu ekspresno je najavio Andrej Plenković i za manje od tri mjeseca osvojio vlast.

I u trećoj hrvatskoj vladi u svega godinu dana ponovno su glavni partneri HDZ i Most. No stranka iz Metkovića krši vlastita načela poštenja. Pa je tako Božo Petrov umjesto pet prijavio sedam članova obitelji u Metkoviću gdje će graditi kuću povoljnim kreditom APN-a, a u Hrvatskim vodama htio je zaposliti svog kuma.

Za svoje prvo vanjsko-političko putovanje premijer Plenković odabrao je BiH. Tri dana kasnije uslijedila su uhićenja pripadnika HVO-a u Orašju. Plenković godinu završava najavom da država kupuje Inu od MOL-a.

Osim Karamarka, politiku je napustio i Zorn Milanović. Na čelu SDP-a mijenja ga Davor Bernardić. No ne prije nego što je Milanović u kolovozu u kampanji uvrijedio susjedne zemlje, dok je sniman na sastanku s braniteljima.

BiH je uvrjedila i predsjednica Republike svojim izjavama da u toj zemlji islam postaje radikalniji. Uvreda Srbiji došla je u obliku čokoladica. Ispričala se, jer je djeci u Dubrovniku dijelila srpsku čokoladu. U 2016. predsjednica je zaradila opomenu DIP-a, jer je fotografirala svoj glasački listić. Za posjeta Kanadi slikala se sa zastavom s prvim bijelim poljem u čemu nije vidjela ništa sporno. Za N1 je govorila i o proslavi rođendana sa Zdravkom Mamićem.

Predsjednica nije uspjela na sastanku pomiriti predstavnike Srba, Židova i antifašističkih udruga da ne bojkotiraju službenu komemoraciju proboja u ustaškom logoru Jasenovac 22. travnja, zbog, kako su rekli, negiranja zločina NDH. Pred kraj godine u Jasenovcu je osvanula ploča HOS-a s ustaškim pozdravom “za dom spremni”. I dok se sa simbolima tek treba pozabaviti Povjerenstvo, čije je osnivanje najavio premijer Plenković, Vlada još ne da je jasan odgovor što će biti s kurikularnom reformom.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.