Gostujući u Novom danu Jadranka Kosor istaknula je kako Hrvatska mora zauzeti proaktivnu poziciju unutar Europske unije te postati liderica regije. Također je komentirala odnos predsjednice države i premijera, te se osvrnula na njegova 'tri ključna cilja'.
U Zagreb danas dolazi predsjednik europskog vijeća Donald Tusk. Za Novi dan, uoči svečane sjednice Sabora, bivša premijerka Jadranka Kosor komentirala je za N1 poziciju Hrvatske danas u okvirima Europske unije.
“Mislim da od ulaska Hrvatske u EU kao da nismo dovoljno iskoristili da smo 28 ravnopravna članica Unije. Treba se pozicionirati i izlaziti sa svojim inicijativama, ali i držati se svega onog što smo potpisali – vladavine prava, odgovornosti dužnosnika prema medijima i građanima, držati se europskih standarda. Ovih dana brojni dužnosnici tvrde da smo prihvatili europske standarde, ali to se ne pokazuje u praksi. Dobro smo se postavili u izbjegličkoj krizi, no EU se kao takva nije znala dobro postaviti po ovom pitanju”, rekla je Kosor.
“Kada smo došli do kraja posla, kada smo pokazali istinsku odlučnost da nešto promijenimo i provedemo reforme, rekli su nam ‘vi ste obavili posao i možete postati članica’. Budući da smo najmlađa članica, ne smijemo pasivno sjediti na Europskom vijeću ili u drugim institucijama. Cijelo vrijeme ponavljam kako moramo voditi proaktivnu politiku. Moramo se pozicionirati kao lider regije, pogotovo sada kada je Srbija na putu prema EU”, smatra.
Upitana je li realna najava predsjednika Vlade Andreja Plenkovića kako će kupiti eskadrilu borbenih zrakoplova, odgovorila je: “Mislim da nije. Ima mnogo projekta, ako pogledajmo samo koje dugove moramo vratiti ove godine i moramo se opet zadužiti. Uzimajući u obzir enormne dugove koje Hrvatska mora podmiriti, nova obećanja o ogromnim zahvatima uz povećanje proračuna za branitelje, uzimavši u obzir dugove u zdravstvu, čini mi se da u ovoj i idućoj godini neće doći do kupnje eskadrile”.
Komentirajući izjavu ministra obrane i potpredsjednika Vlade Damira Krstičevića kako 90-ih ministar obrane nije tražio odobrenje ministra financiranja, implicirajući ministru Zdravku Mariću kako mu mora povećati proračun, Kosor je kazala: “Čuli smo izjave ministra Marića da nije baš popustljiv. Itekako svaki ministar u svakoj vladi je propitivao svoje ideje kod ministara financija, ali u ratno vrijeme odluke je donosio dr. Franjo Tuđman. Bili smo u polu-predsjedničkom sustavu”.
“Radi se o novoj podjeli među hrvatskim braniteljima, što nije dobro. Vezano uz Fond i tih 7 posto, morali bismo znati ako se prodaje 25 % HEP-a, je li 7 posto od tih 25 posto ili je to novih 7 posto. To iz vlade nitko nije komentirao. To pitanje nitko ni ne postavlja. Ako je to 7 od 25, onda je to još manje novca za kupnju Ine. Ako je to dodatnih 7 posto, onda se ne prodaje 25 posto dionica HEP-a nego 32. Tu je niz otvorenih pitanja”, komentirala je novi raskol branitelja radi dionica HEP-a.
Komentirajući posljednje izjave predsjednice Kolinde Grabar Kitarović da Hrvatska treba biti predvođačica EU i NATO-a, rekla je: “To je u neskladu s onim što je rekla u jedinom intervjuu kojeg je dala nakon povratka iz SAD-a. To je isto kao i onim izjavama ‘ovo je Europa, a ne regija’. Određene izjave se prilagođavaju određenom trenutku što dovodi do nekonzistentne politike. Te izjave nisu u skladu ni s izjavama vezanim uz skup SNV-a. Svakako, kada se ona poziva na mlade, da mladi ne napuštaju Hrvatsku, onda to znači ispuniti svoja obećanja vezana uz to da mladi ne odlaze iz Hrvatske. No, to znači i da se svi političari drže Ustava i djeluju u skladu s Ustavom”.
Kosor je istaknula kako je nejasan odnos predsjednice i premijera, no čini joj se da vlada suglasje između Pantovčaka i Banskih dvora.
“Predsjednik Vlade rekao je na sjednici Vlade da mu se predsjednica javila kada se vratila iz SAD-a. Rekla mu je da je sklopila važne kontakte. Vidjet ćemo kakvi će odnosi vladati kada se bude trebalo odlučiti tko će predstavljati Hrvatsku u New Yorku, jer i premijer i predsjednica smatraju da imaju bitno diplomatsko iskustvo”, rekla je i dodala kako zajedno predsjednica i Vlada trebaju sukreirati vanjsku politiku i odlučivati o veleposlanicima.
Upitana da komentira ‘tri Plenkovićeva cilja’, o prvom, suočavanju s prošlošću, izjavila je: “Moje mišljenje, temeljeno na iskustvu, jest da smo se mi s prošlošću davno suočili, pogotovo jer će nas danas to suočavanje ponovno vratiti u nove velike rasprave je li ‘za dom spremni’ u Jasenovcu provokacija. Još je dr. Franjo Tuđman upisavši jedan od temelja hrvatske državnosti u odlukama Zemaljskog antifašističkog vijeća. Nema tu nekih velikih pitanja o kojima moramo proučavati prošlost. Mi smo u Domovinskom ratu pobijedili, ali mi smo i kao narod u Drugom svjetskom ratu bili na pobjedničkoj strani. Ne želim da nam se kao narodu ponovno otIma ono što nam pripada, a to je pobjednička strana”.
Kosor je dodala kako nije jasno tko bi trebao sjediti u Plenkovićevom povjerenstvu.
“Ako to Povjerenstvo i odluči nešto, onda se trebaju donijeti neki zakoni. Zakoni su opet naslonjeni na Ustav. Osim toga, članica smo Europske unije i uskladili smo svoje zakone s europskim”, naglasila je Kosor argumentirajući zašto nema potrebe za povjerenstvom.
“Pozdravljam ideju o dijalogu u društvu, no to postoji u svakom demokratskom društvu. No, dijalog podrazumijeva i kritiku. Konsenzus mora postojati oko velikih stvari. Zadnji takav smo imali prilikom ulaska u Europsku uniju. Mislim da vlast i opozicija moraju se usuglašavati samo oko jako važnih pitanja i kritičnih situacija. Opozicija treba detektirati i prolalaziti sve ono što Vlada ne radi dobro”, rekla je.
“Tu je sve jasno, kontaminiran je taj proces. Slovenija ga je ukrozila. Ne može nas nitko pritisnuti da priznamo nešto što ne postoji. Bilo bi dobro da što prije pozove se slovenska vlada i slovenski premijer da sjednu za stol i razgovaraju. RH bi to jako dobro pozicioniralo kao snažnu članicu Unije koja promišlja ovaj dio svijeta”, kometirala je arbitražni spor sa Slovenijom.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.