Premijer Andrej Plenković je i dalje je bez jasnog komentara što će se dogoditi kada Vlada otvori komunističke arhive. U SDP-u i dalje napadaju Most zbog ove ideje i kažu da Petrov radi famu. Struka pak upozorava Most da njih nitko nije konzultirao.
SDP tvrdi kako će se među kilometar i pol komunističke građe spremljene u Državnom arhivu naći i 80.000 HDZ-ovaca. Premijer Andrej Plenković i dalje izbjegava to komentirati.
VEZANE VIJESTI
“Što se tiče izmjena zakona o arhivima, oni su predviđeni za treći kvartal. Ministarstvo kulture je nadležno i pripremit će novi zakon”, šturo je komentirao je premijer Andrej Plenković.
U stranci nasljednici arhiva Komunističke partije poručuju da su svu građu predali još u Račanovo vrijeme.
“Očito i Božo Petrov i Most rade famu oko toga, ja sam za. Ajde, otvorite sve da se vidi gdje je tko bio”, rekao je Orsat Miljenić.
“To vam je ostalo od Petrova i reformi. Nisu ostale reforme nego prekapanje po prošlosti, ali neka dečko iz Metkovića radi što hoće”, naglašava Siniša Hajdaš Dončić.
U Mostu odgovaraju da se ne bave prošlošću i očekuju podršku SDP-a za novi zakon.
“Ovo je masovna deklasifikacija tajnih podataka iz vremena bivše Jugoslavije koji još dugo vremena ne bi bili dostupni. Riječ je o građi koja je državno vlasništvo i svi moraju imati uvid bez da se traži odobrenje SDP-a ili neke političke opcije”, smatra Mostovac Nikola Grmoja.
Ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva kaže da je bilo situacija i da SDP odobrava, ali i zabranjuje pregled određenog gradiva. Također, upozorava da nije moguće da zaposlenici arhiva selektiraju osjetljivu građu, poput podataka o spolnom životu pojedinaca, za koju Most kaže da neće biti dostupna.
“I ono na što bih htio apelirati je da se ne bi trebalo ići u nove zakonske propise bez kontaktiranja struke”, tvrdi v.d. ravnatelja Državnog arhiva Mario Stipančević.
Struku nisu pitali, no Most je u utorak u Sabor pozvao slovenskog publicista i istraživača komunističkih zločina Romana Leljaka. Slovenska vlada prije 10 godina otvorila je arhive, objašnjava Leljak.
“Došao sam do podataka o 60.000 suradnika Udbe u Sloveniji, od 1945. do 1990. i za svakog od njih sam pojedinačno objavio ime, prezime, datum rođenja i fotografiju. Prošlo je 4 godine od objavljivanja tih imena i nisam imao privatnu tužbu da tome nije tako”, prepričao je Leljak.
Što krije hrvatska tajna arhiva građani će doznati i prije isteka 30-godišnjeg zakonskog roka, odnosno 50-godišnjeg kada se radi o pitanjima nacionalne sigurnosti, naravno ako prođe Mostov prijedlog zakona.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
