Pravnica Centra za mirovne studije smatra da je Pravni fakultet u Osijeku, uskraćivanjem prava na školovanje studentici, jer nema dovoljno novca ni kreditnu karticu, počinio indirektnu diskriminaciju na osnovi imovinskog stanja, a u području obrazovanja. Više nego argumentirano im sugerira da odustanu od toga, u nadi da se neće vidjeti na sudu.
Osim najave tužbe protiv fakulteta koji prakticiraju izričito kartično obročno plaćanje troškova studiranja, CMS poziva studente u sličnim (ne)prilikama da im se jave, a kako doznajemo, zbog ovoga će se obratiti i pučkoj pravobraniteljici te Ministarstvu obrazovanja.
Podsjetimo, dekan Pravnog fakulteta u Osijeku Boris Bakota poručio nam je da je kartično plaćanje školarine jedina opcija za obročno plaćanje, jer fakultet ne namjerava riskirati neplaćanje rata, premda navodi da oni koji su kasnili s ratama – uplaćuju traženi iznos prije upisa sljedeće godine.
Pravnici CMS-a su provjerili situaciju s banakama i došli do zaključka da ovakva odredba nesrazmjerno pogađa populaciju studenata slabijeg imovinskog statusa i uzrokuje ozbiljne prepreke u pristupu odnosno nastavku obrazovanja u vašoj ali i drugim visokoškolskim ustanovama koje imaju pravila o isključivo kartičnom plaćanju školarine u ratama.
Smatraju, naime, da je ova odredba otegotna za sve koji su trenutno nezaposleni te osobe koje su zbog financijskih problema u tzv. blokadi zbog ovrhe.
Samim time, navode u obraćnju dekanu, smisao plaćanja na rate odnosno uz odgodu gubi smisao, jer je vjerojatno osmišljen za one studnete/ice slabijeg imovnog statusa koji školarine od nekoliko tisuća kuna ne mogu platiti odjednom, međutim vrlo često su ti studenti ujedno i oni koji ne ispunjavaju uvjete za dobivanje kreditne kartice u bankama.
VEZANE VIJESTI
10 posto odrasle populacije je pod ovrhom
Ova diskriminacija je vidljiva iz uvjeta za izdavanja kartica u nekoliko banaka i, primjerice, Općih uvjeta poslovanja Zagrebačke banke d.d. za izdavanje i upotrebu kreditnih kartica i kartica s odgodom plaćanja za potrošače.
CMS citira: „Kartica se može izdati svakoj poslovno sposobnoj fizičkoj osobi za koju Banka ocijeni da može sigurno i na vrijeme podmirivati sve troškove i obveze nastale upotrebom kartice.“
Vrlo je vjerojatno, zaključuju, da banke neće odobriti kreditnu karticu onim osobama koje nemaju stalne prihode, odnosno onima kojima su godišnji prihodi niski. Jednako tako osobe koje su zbog financijskih problema pod ovrhom, a takvih je u RH gotovo 10% odrasle populacije (podaci FINA-e na dan 31.8. 2016 govore o 325.650 građana koji su u blokadi, od čega 94,85% duže od godine dana!) ne mogu se koristiti kreditnom karticom i time de facto dolaze u situaciju nemogućnosti plaćanja studija što dovodi do neželjenog upisa pauze od godinu dana, te dodatnih troškova u iznosu od 1.000,00 kuna zbog pauziranja godine.
Stajanje na put stipendijama
Dodatne posljedice ovakve mjere su, navodi CMS; da studenti koji su upisali pauzu zbog nemogućnosti podmirenja troškova školarine ne ispunjavaju više uvjete za dodjelu stipendija na osnovu socijalnog stanja. Uz to osobe koje se nađu u takvoj situaciji ne mogu dobiti stipendiju prije upisa pauziranja godine, jer se natječaj za stipendije raspisuje iza sredine studenog.
Što se tiče studentice D.Š., navodi Benčić, radi se o nemogućnosti upisa godine, upisivanja pauze i stvaranja dodatnih troškova studija te prolongacije studiranja jer je student/ica u tom trenutku bila u blokadi i nezaposlen/a, a živi u kućanstvu sa majkom čiji je jedini prihod mirovina.
Time je počinjena indirektnu diskriminaciju na osnovi imovinskog stanja iz drugo stavka članka 2. Zakona o suzbijanju diskriminacije, koji kaže: “Neizravna diskriminacija postoji kada naizgled neutralna odredba, kriterij ili praksa, stavlja ili bi mogla staviti osobe u nepovoljniji položaj po osnovi iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona, u odnosu na druge osobe u usporedivoj situaciji, osim ako se takva odredba, kriterij ili praksa mogu objektivno opravdati zakonitim ciljem, a sredstva za njihovo postizanje su primjerena i nužna”.
Završili godinu sa skoro 1,7 milijuna kuna viška!
Kod navedene mjere isključivo kartičnog plaćanja, radi se o zakonitom cilju, no sredstva za postizanje tog cilja nisu primjerena, naglašava Benčić, jer je ponuđen isključivo jedan model plaćanja koji nije svima dostupan. Takva sredstva nisu ni nužna, jer postoje drugi modeli i prakse plaćanja u ratama i mogućnost osiguranja redovitog plaćanja čime bi se izbjegle negativne posljedice stavljanja jedne kategorije studenata u nejednak položaj, niti je nužno s obzirom na financijsko stanje fakulteta.
Naime, 2016. godinu je Fakultet prema objavljenom financijskom izvješću završio s 1.689.510,00 kuna viška prihoda!
“Uz to, činjenica da duplo više sredstava usmjeravate na stipendije za izvrsnost nego za studente slabijeg socio ekonomskog statusa pokazuje da niste u dovoljnoj mjeri osigurali alternativne modele plaćanja studija pristupom stipendiranju ili primjerice drugim olakšicama kod plaćanja studija”, navodi se u CMS-ovom pismu dekanu.
Tužba protiv fakulteta
Traže od njega da do kraja travnja obavijeste CMS jesu li osigurali dodatne modele plaćanja za one studente koji nemaju kreditne kartice, a žele plaćati troškove studija u ratama, odnosno jesu li eliminirali ovu mjeru koja predstavlja jasnu indirektnu diskriminaciju na osnovi socio-ekonomskog stanja, a u području obrazovanja.
U slučaju da odluče zadržati ovu mjeru, Centar za mirovne studije dići će udruženu tužbu protiv Pravnog fakulteta u Osijeku i ostalih fakulteta u zemlji koji imaju ovakvu praksu, a zbog indikrektne diskriminacije u skladu sa ZSD-om, najavljeno je u pismu dekanu.
Potreba fonda za stipendiranje: Osječki studenti osobito pogođeni
Objašnjavaju da je mogućnost plaćanja studija uz rad ili osobne potrebe nažalost sve je veća prepreka mnogim mladim ljudima u pristupu visokom obrazovanju, kao i čest razlog prekida studiranja.
Širi slojevi stanovništva sve su siromašniji, a CMS-ovo istraživanje o nejednakostima u RH pokazuje da su upravo Osječko-baranjska županija i šira regija osobito teško pogođene negativnim razvojnim pokazateljima: od BDP-a, broja mladih koji iseljavaju, obrazovne slike, stope radno aktivnog stanovništva, broja nezaposlenih, broja dugotrajno nezaposlenih, broja “NEET” mladih, onih koji nisu niti u formalnom ili neformalnom obrazovanju niti rade.
Zbog svega navedenog tražit će i od Ministarstva znanosti i obrazovanja da se za studente iz slabije razvijenih područja, a sukladno novom indeksu razvijenosti, osigura fond za stipendiranje studenata slabijeg imovinskog stanja bez obzira na status studenta – redovni ili izvanredni – i osigura različite visine stipendija kako bi se obrazovna slika u navedenim područjima poboljšala i time pridonijela ukupnom razvoju.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
