Gošča Točke na tjedan bila je pučka pravobraniteljica Lora Vidović.
Upozorili ste u svom izvješću za 2016. na probleme u integraciji migranata u društvo.. Što je ključno što ne činimo?
“Cijeli je niz problema i u cijelom nizu sektora. Migranti nemaju mogućnost pristupa stvarima koje im zakonski pripadaju. Prvenstveno tu govorimo o obrazovanju, pristupu tržištu rada, zdravstvu… Mi još uvijek nemamo migracijsku politiku niti integracijsku politiku. Zaista mislim da Hrvatskoj nedostaje integracijska politika.”
Možda je nedostatak tih politika bio razumljiv do 2015., do migrantske, ali sada je to potpuno drugačije?
“Zato je potrebno staviti ovo na višu razinu prioriteta. Sigurnosni pristup je važan i ne smijemo ga zanemariti, no sastavni dio rješavanja tog problema je integracija. Kako bi se smanjila radikalizacija, da se uključi te ljude u društvo, da su aktivni članovi zajednice i da doprinose toj zajednici.”
Imate podatke koliko se migranta dosad zaposlilo?
U 2015. od 92 migranata samo je njih dvoje dobilo posao. Vjerujem da postoji više prostora i za njihovo zapošljavanje. Više uspjeha imaju primjerice Sirijci koji ipak imaju društvenu podršku u Hrvatskoj i nešto brojniju zajednicu već godinama pa im je stoga lakše no drugima.”
VEZANE VIJESTI
Po Vašoj procjeni, u čemu je problem? Nedostatku novca, neznanja, predrasuda?
“Novac je uvijek problem, ali znamo da za prioritete novca ima pa se ne možemo uvijek vaditi na to. Predrasude su svakako problem, ne samo u široj zajednici, nego i među stručnjacima te zato ističemo potrebu edukacije stručnjaka.”
U 2016. imali ste više prigovora na diskriminaciju nego na rad pravosuđa.
“Prvi puta je više predmeta vezanih za diskriminaciju od pravosuđa. Borba protiv diskriminacije je proces koji je dugotrajan. Mi znamo da ljudi ne znaju što je diskriminacija, često se boje tražiti pomoć, boje se predrasuda, nemaju novca za dugotrajne sudske postupce i u borbi su za egzistenciju. Iako naravno, imamo i dalje velik broj pritužbi na pravosuđe.”
Kako komentirate činjenicu da ogorman broj ljudi smatra da ne treba kažnjavati ustaški pozdrav “Za dom spremni”?
“Taj pozdrav je suprotan nekoliko zakona. Nije po kaznenom, ali je po diskriminaciju, o javnom redu i miru… Mislim da to nije poznato javnosti i dio problem leži što godinama nije bilo javne osude od velikog broja političkih dionika. Važno je da svi oni stanu u obranu demokratskih i europskih vrijednosti u koje ZDS ne ulazi. Taj je pozdrav surpotan hrvatskom pravnom porektu i europskim vrijednosti.”
Prema izvješću koje ste podnijeli Saboru, koje skupine su najugorženije?
“To je cijeli niz društvenih grupa. Godinama je najveći broj otvorenih predmeta na temelju rasne, etničke, nacionalne diskriminacije. Tu prednjače srpska i romska nacionalna manjina te imigranti.
Međutim, govorimo o diskrimnaciji i u drugim segmentima: obrazovanju, zdravstvu…. Trendovi su tu kontinuirani, nastavljaju se na daljnje godine, što na neki način obeshrabruje. Problem je osnovne nejednakosti pred zakonom.”
Na što mislite kada govorite o diskriminaciji u zdravstvu?
“Najlakše je to objasniti na listama čekanja, koje su povećane. Ono koji nemaju novca za odlazak privatniku, moraju čekati. Samim time im nije jednako dostupna usluga. Nijedno društvo nije do kraja egaltiarno, svugdje oni koji imaju više novca mogu više, no kada govorimo o zdravlju i zdravstvenoj zaštiti mislim da moraju postojati jasno definirane usluge koje moraju biti dostupne svima kako ne bi došlo do te velike nejednakosti.”
Znate li kada je na rasporedu glasanje o izvješću?
“Ne. Vjerujem da će biti krajem šestog, početkom sedmog mjeseca. Tako je bilo prošlih godina.”
Prošle godine Vaše izvješće nije prihvaćeno. Osjećate li vrstu političkog pritiska?
“To sasvim sigurno je bio politički pritisak, no mene i moj tim nije smeo. Ovo izvješće za 2016. nastalo je na temelju iste metodologije kao i ono lani. Oslanjamo se na najširi krug podataka. Iz moje perskeptive, dali smo sve od sebe. Nadamo se da će preporuke koje su unutra u što većoj mjeri biti implementirane.”
Imate li dojam da se u Hrvatskoj ljudi koji se prave ljudskim pravima doživljavaju kao paraziti koji samo vuku novac?
“Paraziti je možda teška riječ, ali 2016. neće biti zapamćena kao uspješna godina. Čini mi se da ih Vlada i dalje ne vidi kao partnere i kao korektiv vlasti i to je šteta. Moramo se odlučiti oslanjamo li se na udruge ili ne. Mislim da bismo trebali. Ne može država sve sama napraviti.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
