Ekstremne temperature u zemlji donijele su sušu i mnogim poljoprivrednicima otežale posao. Usjevi su uništeni, gubici veliki, pomoć od države možda se očekuje, no na nju se ne može računati.
Usjeve im je poharalo sunce. Ekstremne temperature, bez kiše, mnogim poljoprivrednicima na području Ivanića donijele su sušu.
“Klipovi kukuruza su mali. Stabiljke također. Trebale bi biti više od tri metra”, kaže poljoprivrednik Velimir Miškec, a sada su niže i od njega: “Očekujem 30 minimum da bi mi falilo, to će se osjetiti u dobiti, praktički ta je dobit otišla sva – jedino ako bude kakva bolja cijena tih kultura mogu se nadati da ću biti na nuli”.
Stradao je kukuruz, soja i krmno bilje – proljetne kulture. U posljednjih 50 godina na području Ivanića kažu: ovakve suše nije bilo.
Oko 30 do 50 posto manjeg je uroda proljetnih kultura gotovo svim poljoprivrednicima na području Ivanić grada. Gruba je to njihova procjena i kažu jedino što će ih spasiti je pomoć, koju traže od države.
Pomoć koju zazivaju, mora, kažu, biti učinkovita jer nije Ivanić jedino mjesto koje je zahvatila suša. Poljoprivredna komora očekuje da će ovih dana mnoge lokalne samouprave proglasiti elementarnu nepogodu.
“Nema modela, do ovog trenutka nitko nije ponudio model kako pomoći onim poljoprivrednicima koji imaju gubitke na vlastitim površinama, prepušteni su sami sebi, voze dok mogu”, upozorava Stjepan Kunovec.
VEZANE VIJESTI
Ipak, postoje odštete koje isplaćuje država nakon što lokalne vlasti proglase elementarne nepogode. No, poljoprivrednici po iskustvu kažu – nije to neka sreća – jer država nema mnogo novca. Posebno ne nakon onih katastrofalnih požara u Splitsko dalmatinskoj županiji.
“Nažalost dosad je elementarne nepogode bilo milijardu i 300 tisuća kuna, 20 je milijuna u proračunu, teško da ćemo na to uopće računati, imamo iskustva da su te odštete jako male, iznosi mali, i vjerojatno nećemo moći na njih računati”, kazao je Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.
Iz Ministarstva poljoprivrede poslali su priopćenje u kojem ističu: za tu vrstu odštete je nadležno Ministarstvo financija, a oni nude druge mjere pa i predustrožnosti. Jer nije da se suše ne mogu očekivati.
Za jednogodišnje usjeve kao što je kukuruz Ministarstvo ima dvije mjere, i obje su zapravo za one koji su razmišljali unaprijed. Jedna je navodnavanje za što imaju na raspolaganju oko 750 milijuna kuna, a druga je osiguranje od elementarne nepogode.
U ovom trenutku je tako omogućeno navodnavanje za tek nešto više od 22.000 hehtara, u planu je još 5.000, a odštetu po osiguranju je lani zatražilo oko 2.300 poljoprivrednika. U teoriji zvuči dobro, kažu u Poljoprivrednoj komori, no nije uvijek jednostavno izvedivo zbog raznih komplikacija – pa se nakon ovogodišnje suše – ipak nadaju drugoj vrsti pomoći.
“Možda u otplati kredita, svi su poljoprivrednici vezani kreditima, možda nekakav grace period od godinu dana ili smanjenje PDV-a, dakle postoji još načina kako bi se ljudima moglo pomoći”, smatra Brlošić jer inače, kažu, velik broj poljoprivrednika će zbrajati manje prihode zbog vremena, a naposljetku neće biti obeštećen.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter| Facebook | Instagram.
