Pobjeda Syrize i Alexisa Tsiprasa nesumnjivo je izuzetno važan politički događaj u Europskoj uniji u zadnjih nekoliko godina, o uzrocima, ali i mogućim posljedicama u Dnevniku kod Zorana Šprajca razgovarali smo profesorom Fakulteta političkih znanosti Tončijem Kursarom.
“Teško je reći da je pobjeda Syrize povijesni lom, no što se tiče ljevice to je povijesna prekretnica. Sada su krenuli komentari i da će se ova pobjeda raširiti i kao ideološka platforma i na druge europske zemlje”, istaknuo je Kursar.
O ovoj stranci govori se kao o radikalnoj ljevici, međutim s druge strane u koaliciji je s krajnjom desnicom.
“Dio ljudi u Syrizi ima marksistički background. No oni nisu revolucionari jer su pristali djelovati kroz parlamentarni sustav. No u odnosu na stanje ljevice u posljednjih 20 godina jesu revolucionari”, objasnio je Kursar te dodao kao su s desničarima zajednički nazivnik našli u protivljenju mjerama štednje.
“To protivljenje EU i elitama će ostati dominantna politička poruka. Ako popuste u Grčkoj, ako se priključe mjerama štednje, to bi mogao biti brzi kraj za njih zato će inzistirati na snažnom otporu kreditorima”, naglasio je Kursar.
Kapitalizam treba neku vrstu remonta
Komentirao je i može li se Hrvatskoj dogoditi Syriza. “Mi imamo situaciju koja je slična Grčkoj. No Syriza nije nastala preko noći. Trebat će vrijeme da dobijemo nešto tako snažno kao što je Syriza”, istaknuo je Kursar.
Osvrnuo se i na tezu koja se na marginama svih ovih događaja i u napetosti između europskog sjevera i europskog juga stidljivo spominje u intelektualnim kružocima, a to je da su se ovakve tenzije u povijesti rješavale jedino ratom. “Nije moguć rat. EU će morati naći sustav ravnoteže koji će pomoći europskim perifernim zemljama. Ni EU se ne može razvijati bez ravnoteže, a onda će tu i Hrvatska morati naći svoje mjesto. No jasno je da će današnji sustav privređivanja, odnosno kapitalizam trebati neku vrstu remonta”, zaključio je Kursar.