Nakon što je u medijima po tko zna koji put osvanuo poziv u pomoć zbog praznih polica socijalne samoposluge, a Mreža hrane prozvala Ministarstvo poljoprivrede za sustavnu nebrigu oko tog problema u njihovu resoru, oglasili su se iz Ministarstva. Uvjeravaju da intenzivno rade na unapređenju sustava doniranja hrane, a problematika je, kažu, složena.
VEZANE VIJESTI
Dvije godine su prošle otkako je doniranje hrane oslobođeno PDV-a i trebao je to biti prvi korak za izgradnju sustava kojim će se učinkovito donirati i transportirati hrana, no u ove dvije godine bio je to i posljednji korak – “banke hrane” kao organiziranog sustava i dalje nema. Odnosno, kako je to ranije za N1 kazao koordinator platforme “Mreža hrane” Zoran Grozdanov: “Na popisu smo lijepih želja i nikad dosanjane budućnosti”.
I to iako su još prije pola godine predstavnici ‘Mreže hrane’ bili na sastanku s djelatnicima Ministarstva poljoprivrede među kojima je bila i pomoćnica ministra te su Ministarstvu poslali i projektni prijedlog, koji sadrži nužne korake – stručne studije, kooperaciju Ministarstva i civilnog društva, suradnju s DUUDI-jem kako bi se dobila skladišta …. međutim – nikakvog odgovora nije bilo, kaže Grozdanov.
Iz Ministarstva poljoprivrede na čijem je čelu HDZ-ov Tomislav Tolušić uvjeravaju da “intenzivno rade na unapređenju sustava doniranja hrane”, međutim, iz njihova odgovora N1 teško je uvidjeti koje su to konkrentne korake poduzeli premda su za unapređenje sustava doniranja hrane planirana financijska sredstva u proračunu, a preraspodjelom poslova i ljudskih potencijala u Ministarstvu je osnovan i Odjel za sprječavanje otpada od hrane kojem je glavna zadaća rješavanje upravo ovih problema.
Ključna stvar je organiziranje sustava doniranja hrane u Hrvatskoj, odnosno osnivanje “banke hrane”, ali iz Ministarstva poljoprivrede na naš konkretan upit o jasnim planovima i rokovima te konkretnim zaduženjima i odgovornima – odgovora nema. Kažu tek da je “riječ o složenoj problematici i da kane razmotriti sve modele mogućih rješenja”.
Na pitanje kada će Hrvatska dobiti banku hrane, poručili su da “tu mogućnost razmatraju”. “Proučavaju se svi modeli i prijedlozi kako bi se problematika kritički sagledala i iznašlo optimalno rješenje. Prema potrebi će se i izmijeniti zakonodavni okvir za doniranje hrane te izraditi vodiči sa smjernicama i dobrim praksama, sve u cilju poticanja doniranja hrane”, kažu za N1 u Ministarstvu poljoprivrede.
No pohvalili su se da su naručili istraživanje tržišta o doniranju hrane, koje je polovicom godine proveo Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a ciljne skupine su bile primarna proizvodnja hrane, prehrambena industrija, trgovina, ugostiteljstvo i institucionalne kuhinje te posrednici u doniranju hrane.
“Prema rezultatima istraživanja utvrđeno je da 78 posto subjekata koji se bave proizvodnjom i preradom hrane imaju viškove hrane, a 93 posto subjekata koji prodaju hranu (trgovine) imaju viškove hrane. Oni se pojavljuju iz različitih razloga, primjerice zbog veće proizvodnje, a manje potražnje, grešaka u pakiranju i/ili označavanju i slično. Viškova se rješavaju tako da idu u ponovnu preradu kad je to moguće ili da se smanjuje cijena radi akcijske prodaje zbog isteka roka trajanja, ili se hrana donira”, navode iz Ministarstva.
Cjelovit izvještaj o rezultatima istraživanja uskoro bi trebao biti objavljen na internetskoj stranici Ministarstva poljoprivrede, a napominju da je “to istraživanje, kao i već provedena istraživanja na razini EU, pokazalo da su prepreke koje obično stoje na putu doniranju hrane najčešće odgovornost za doniranu hranu, porezna pitanja i logistika, u smislu sredstava vezano uz transport, skladištenje i distribuciju hrane”.
Upravo bi to trebale biti zadaće “banke hrane”, no – kako rekoše – njezino osnivanje je predmet razmatranja, a što se tiče zaduženja Hrvatske koja bi do 2030. trebala prepoloviti količinu bačene hrane, iz Tolušićeva ministarstva napominju da je unaprijeđenje sustava doniranja hrane samo jedna od mjera u Planu sprečavanja nastajanja otpada od hrane u Republici Hrvatskoj, koji bi trebao biti prvi cjeloviti planski dokument na tu temu u Hrvatskoj i sadržavati konkretne i cjelovite mjere za sprečavanje nastajanja otpada od hrane”.
“Prioritet će svakako biti unapređenje sustava doniranja hrane”, nastavljaju uvjeravati dalje iz Ministarstva poljoprivrede te napominju da je “potrebno razraditi i edukativno-informativne kampanje za potrošače koje bi prvenstveno bile usmjerene na podizanje svijesti, a svakako će se poraditi i na unaprjeđenju sustava prikupljanja i obrade podataka o otpadu od hrane, koji su bitan pokazatelj ostvarenja zadanih ciljeva”.
Puno riječi, malo djela – teško se oteti zaključku dok se čeka rezultate i želju za barem pola energije uložene u akciji oko pravilnika kojim se pooštrio nadzor nad uvozom voća i povrća iz zemalja izvan EU, a koji je prije gotovo dva mjeseca izazvao “trgovinski rat”.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
