Zastupnik u Europskom parlamentu, Ivan Jakovčić, gostovao je u Novom danu i komentirao aktualne političke teme.
Kakve su reakcije na hašku presudu u Bruxellesu?
Nažalost, moram reći da nisam nimalo sretan, jer me stalno susreću kolegice i kolege iz svih političkih grupacija u Europskom parlamentu, a pogotovo oni koji su iz EPP-a, i pitaju se kakve su to reakcije u Hrvatskoj. Kako je moguće da hrvatski dužnosnici reagiraju na taj način, umjesto da kažu da treba poštovati odluke haškog suda. Ja se suočavam s nevjerojatnim pitanjima, čak je moguće da će i Europski parlament raspravljati o tome, da će biti inicijativa i deklaracija na tu temu. Jako se čude svim nastupima i istupima premijera. Ja se nadam da nam neće štetiti, jer imamo niz otvorenih stvari, primjerice s Mađarskom, i tako dalje i ovo nam nije trebalo. Svatko tko želi odati počast čovjeku koji je počinio samoubojstvo, neka to napravi na privatan način, ali ovo nije dobro.
VEZANE VIJESTI
Kako će nakon presude funkcionirati Hrvati u BiH?
Naravno da svi mi podržavamo narod u BiH. Poruke koje su date dobre su, BiH mora biti jedinstvena država, nema podjele BiH i ja vjerujem da će naši sunarodnjaci u BiH razumjeti da na svaki drugačiji način funkcioniranja neće funkcionirati današnja BiH i svima će biti gore.
Odjeknulo je i nekoliko ozbiljnih tekstova u svjetskim medijima. Što se najviše zamjera Hrvatskoj?
Najviše se zamjera to što nismo jasno rekli prihvaćamo odluke haškog suda, oko toga nemamo što diskutirati. Haški sud je napravio niz propusta, pa i mogućnost da netko napravi samoubojstvo u sudnici fantastičan je propust. Njihove odluke su odluke i o njima nemamo što raspravljati, oni su dio pravnog sustava u Europi i o tome nemamo što raspravljati. Ako mi dovodimo u pitanje odluke haškog suda, sve moramo dovesti u pitanje. Zločina je bilo na svim stranama, a da nije bilo suda, ti zločini nikad ne bi bili osuđeni.
Kakve su to inicijative u Europskom parlamentu, čije su i što će donijeti deklaracija?
O čemu će se govoriti prerano je reći, ali znam da postoji inicijativa koja ide i od liberala, ima i na desnici i na ljevici pojedinaca zainteresiranih za tu inicijativu. Ako postane službena, morat ćemo nas 11 zastupnika iz Hrvatske sjesti i vidjeti što možemo učiniti. Važno je reći da Hrvatska nije ugrožena na način da je to presuda Hrvatskoj, to nije presuda meni niti svima koji su zastupali drugačije stavove devedesetih. To je presuda za pojedince i postavimo stvari zaista onakvima kakve jesu.
Haag je kritizirao Hrvatsku. Može li to utjecati na poziciju zemlje?
Haški sud se nema što miješati u politiku, mi koji se bavimo politikom imamo što komentirati haški sud i njegov rad, ali ne i odluke suda. Sud se nema što miješati u politiku, neka rade i razmisle dobro o propustima koje su napravili.
Kako komentirate prijetnje pojedincima i novinarima nakon presude?
To je za svaku osudu, tu nema dileme. Ja ne mogu pobjeći od jednostavne istine. Opet funkcioniramo reakcijom ogledala. Pogledajmo kako je državni vrh u Srbiji reagirao na presudu Ratku Mladiću. Ima razlika, vodstvo Srbije je daleko drugačije reagiralo, praktički su rekli da ih se ne tiče to oko Mladića. Ja sam zaista iznenađen reakcijama, ne bih rekao pojedinaca, ali mislim da kad govorimo o institucijama jedne države moramo biti daleko oprezniji od onoga što smo bili.
Hoćete li razgovarati s premijerom?
Moram reći da smo dobro surađivali Plenković i Stier i ja, dok su bili u Europskom parlamentu. Sad više nemamo toliko kontakta. Moramo biti oprezni da ne dođemo u situaciju u kojoj se nalaze neke zemlje, jer mi nemamo alternativu. Sve što se dobro dogodilo u Hrvatskoj bilo je zahvaljujući ulasku u Europsku uniju. Mi se moramo ponašati po pravilima europske obitelji. Pozivam premijera, koji poznaje dobro odnose u Europskoj uniji i čuo je dosta negativnoga na reakcije koje su se dogodile, nadam se da će stvari narednih dana krenuti jednim očekivanim putem.
Osim haške presude, postoje i drugi problemi u Hrvatskoj. Jedan od njih je i arbitražni spor sa Slovenijom. Oni najavljuju primjenu arbitražne odluke krajem godine i kažu da o tome neće pregovarati, a Hrvatska ne priznaje odluku Arbitražnog suda. I Europska unija ulazi u posredništvo. Što očekujete od te situacije?
Europska unija je bila uključena kad se postigao dogovor da se ide na arbitražu, ona je na neki način prijatelj i Slovenije i Hrvatske, jer Komisija itekako pomaže Sloveniju i našu zemlju. Hrvatska je pobijedila, odluka Arbitražnog suda je pobjeda hrvatske politike. Slovenija je htjela cijeli Piranski zaljev, neka naša sela, izlazak na teritorijalno more i Slovenija je izgubila sve što je htjela u Piranskom zaljevu i to je pobjeda Hrvatske, shvatimo to već jednom u našoj zemlji.
Pričate li sa slovenskim kolegama?
Naravno da razgovaramo. Naravno da sam u situaciji da čujem da je jedan slovenski kolega, koji pripada EPP-u, rekao da nije bio ni za onaj sporazum Račan-Drnovšek, koji je bio daleko povoljniji za Sloveniju.
Kako vidite situaciju oko preuzimanja MOL-ovih dionica u Ini? Jedini koji se pojavio kao zainteresiran je ruski Rosnjeft.
Definitivno je jasno da će Rosnjeft pokušati ući i u MOL i u Inu i pitanje je je li već ušao u MOL. Ja mislim da tu treba gledati ono što se događa iza pozornice, iza javnih izjava raznih ljudi koji daju izjave. Ja želim biti oprezan po tom pitanju. Treba gledati interese koje Rusija ima na Balkanu, a ima ih. Logično je da oni žele ući u naftnu industriju Hrvatske, moguće je da su već ušli u mađarsku priču. Moramo vidjeti odgovara li nam to ako će netko nas ikad išta uopće pitati.
Što možete reći o tzv. Amsterdamskoj koaliciji, koju bi činili IDS, GLAS i stranka Pametno?
Ja sam još od ’92. stvarao koalicije, bilo ih je puno u kojima sam sudjelovao, ali čini mi se da ovdje imamo tri stranke koje unaprijed imaju vrlo sličan svjetonazor na zanimljivim temama. Pretpostavke za tu koaliciju u tom kontekstu vidim vrlo realno i ozbiljno. Izjave od predsjednika stranaka, Anke Mrak Taritaš, Borisa Miletića i Marijane Puljak idu u pravcu da postoji senzibilitet za daljnje razgovore. Imat ćemo ih u subotu u Zagrebu i treba se dogovoriti da se napravi odličan program. Šaljiv je naziv Amsterdamska koalicija, ne vjerujem da će on ostati, ali je dobro da smo na neki način izašli s tom inicijativom i onaj koji se toga dosjetio, meni je to simpatično i duhovito.
Što je realna snaga te koalicije i hoćete li zajedno izaći na sljedeće parlamentarne izbore?
Mislim da je prerano govoriti o tome hoćemo li uopće zajedno na izbore, ali snaga koalicije leži u tri stvari: za IDS je ogromno iskustvo koje ima u upravljanju Istrom, vrlo uspješnom, jer svi rezultati pokazuju da Istra prednjači i da je najrazvijenija regija u Hrvatskoj. GLAS ima niz izvanrednih pojedinaca, naročito predsjednicu Mrak Taritaš, koja je izrazito popularna osoba. Stranka Pametno je veliko osvježenje na političkoj sceni. Bio sam zadovoljan razgovorom s gospođom Puljak, oni unose razinu svježine u politiku.
Je li ovo odmicanje od SDP-a?
Ne bih rekao da je to odmicanje od SDP-a, niz važnih i utjecajnih kolega, poput primorsko-goranskog župana Zlatka Komadine, stalno govore o tome da SDP treba samostalno na izbore. Ja to mogu razumjeti, ali onda manje stranke kao IDS moraju uzeti to u obzir i da SDP ne računa na nas, što je potpuno legitimno i razumljivo. Moramo se prilagoditi toj situaciji i mislim da je to odlično. Mislim da bi takva jedna koalicija, ako to predsjednici naših stranaka i članstvo to prihvate, mogla polučiti dobar rezultat.
Vjerujete li da bi takva koalicija mogla prijeći izborni prag?
Ja mislim da da, oko toga nemam dvojbe, Hrvatskoj treba svježina, ali prerano je o tome govoriti. Jake koalicije se ne grade preko noći, za to su potrebni mjeseci ili čak i više vremena da bi se izbrusila prava programska osnova i steklo povjerenje birača.
