U Novom danu gostovao je ekonomski analitičar Mladen Vedriš.

Često u posljednje vrijeme postoje različita viđenja Pantovčaka i Banskih dvora oko toga ide li nam dobro ili ne kada je u pitanju gospodarstvo. Predsjednica često govori o općem dojmu, ministar financijama o podacima.  Čini li Vas me da je ekonomska klima i investicijska klima poboljšana? Ide li nam bolje? Predsjednica kaže da građani trebaju osjetiti pozitivne rezultate o kojima se govori.

Predsjednica ima prvao da je životni standard bitan, ali obziljno govoreći analitički, ranije je vanjsko zaduživanje bio neodrživo, gubila se kredibilnost zemlje, razumno govoreći, ministar finacija je obavio dobar posao s razduđivanjem zemlje i povoljnijim zaduživanjem, taj dio je dobar ali nije cjelovit, tu je još poticanje gospodarske aktivnosti i gospodarska klima. U Hrvatskoj se u odnosnu na naše okruženje još uvijek teže posluje i teže je s investicijama.

Jedna od naših zabluda je da gledamo gdje smo bili prije 3-5 godina i koliko smo bolji u odnosu na danas, moramo gledati koliko su drugi u međuvremenu promijenili sebe. To je ta greška u koju zapadamo.

Koliko kasnimo u provođenju važnih reformi, zakasnili smo i za dio novca iz EU fondova? Hoće li nam to stići na naplatu?

Naplata stiže vrlo brzo, RH zaista sporo sebe mijenja. MMF nedavno u izvješću navodi da je nakon ulaska u EU naš kapacitet i volja za reformama pala. To se skupo plaća.

Kako komentirate preporuke MMF-a ograničavanje plaća u javnom sektoru i braniteljske mirovine?

MMF gleda strukturu proračuna, a ona je, ako se usporedi s oklonim zemljama za 2-3 posto veća, plaću odskaču u usporedbi sazemljama s kojim se uspoređujemo. Nismo mi Saudijska Arabija da teče nafta ispod zemlje i da nam benzin može biti besplatan. Prirodni resursi naše zemlje su ograničeni.

Nije intencija da se smanje plaće, one bi morale biti i veće, jer ako te ljude ne platite otići će u privatni sektor. Ostaje pitanje sustava organizacije pojedinihih dijelova javne upreve koje treba dobro urediti i dobro platiti.

Kako se Vama čini ovaj slučaj koji pokazuje na povezanost Vladinog povjerenika s tvrtkama koje posluju s Agrokorom? Odnosno, da li je nemudar potez da se kao jedan od savjetnika za restrukturiranje angažira tvrtka u kojoj je prije radio Vladin povjerenik? Bez obzira što on nije djelatnik Vlade, mnogi su ovo iskoristili dodatno za priliku da ukažu na sukob interesa…

Podsjetimo, vrtka Vladinog izvanrednog povjerenika za Agrokor Ante Ramljaka Texo Management d.o.o. sklopila je ugovor s tvrtkom AlixPartners za savjetovanje o restrukturiranju Agrokora na temelju kojeg svakoga tjedna naplaćuje za poslove savjetovanja gotovo 250.000 kuna i to potkrepljuju fakturama, a posao je povjeren AlixPartnersu jer su bili uz snažne reference najpovoljniji na tržištu.

Da li to uobičajna poslovna praksa da se naplaćuju toliko puno usluge savjetovanja?

Razina problema određuje razinu intervencije. Red vrijednosti određuje onaj tko to plaća, u ovom slučaju Vjerovničko vijeće, ono određuje da li to njemu vrijedi ili ne. I u drugim zemljama se u ovakvim situacijama angažiraju vanjski stručnjaci, a onda oni u podnajam unajmljuju domaće konzultantske tvrtke. Vjerovničko vijeće mora izaći s tim i argumentirati zašto smatraju da je taj angažman bitan i onda će to opravadati krajnji cilj, a to je očuvanje kompanije i radnih mjesta.

Kako komentirate to da se radi o bivšoj tvrtki Ante Ramljaka?

Koliko sam vidio iz medija, oni su imali povjerenje u te ljude da poznaju domaću scenu.

Kako komentirate proces restrukturiranja u Agrokoru?

Za Agrokor je ključno kako razinu duga smanjiti do relevantne, kako bi se se s tim u budućnosti tvrtke mogle nositi, da proizvodni kapaciteti žive i da se očuvaju tisuće i tisuće radnih mjesta.