Jučer se stotinjak hrvatskih gospodarstvenika uputilo u Moskvu na Gospodarski forum. Delegaciju su predvodili ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak i bivši predsjednik Mesić. Taj je potez komentirao umirovljeni profesor dr. Branko Caratan u emisiji Novi dan.
“Prije 15 godina smo napravili pogrešku u trgovini s Iranom. Sada s Rusijom poštujemo sankcije, ali moramo biti i na tom tržištu”, istaknuo je Caratan te dodao kako nam je prošle godine “25 posto ostvaren veći obim poslova s Rusijom. Turizam je u krizi jer smo ulaskom u EU dobili vizni režim pa je manje ruskih turista, ali i rat u Ukrajini je stvorio novu situaciju”, rekao je Caratan.
U medijima se jučer moglo pročitati kako je ovaj posjet gospodarstvenika zapravo zasluga bivšeg predsjednika Mesića koji nikad nije skriovao sklonost prema Rusiji. “Čak za vrijeme rata bilo je isporuke oružja. Tuđman je dobio odlikovanje od predsjednika Jelcina. I kasnije je pridruživanje NATO-u tome pridonijelo. I Ured HGK u Moskvi je otvoren za vrijeme Jadranke Kosor”, objasnio je Caratan.
PROČITAJTE JOŠ
“Funkcija Ureda je da ostvari prvi korak i omogući kontakte, a tvrtke dalje moraju raditi same. To je veliko tržište”, dodao je Caratan. “Prije tri godine smo se povukli s tržišta pa je sada trebalo ponovno osvajati tržišta. Ljudi iz gospodarstva su shvatili da je to šansa za tvrtke, ali i za ruske investicije u Hrvatskoj. Tvrtke poput Nikole Tesle ili Podravke, ranije i Pliva – to su bile tvrtke koje su poslovale tamo i one opet pokazuju interes”, istaknuo je Caratan.
Komentirao je i kako od ovog posjeta treba očekivati pozitivne korake, “no rat u Ukrajini je prepreka” te je dodao kako “područje o kojem će se danas raspravljati danas u Moskvi, nije pod sankcijama”.
‘Broj hrvatskih vojnika u Ukrajini nije velik’
Caratan se osvrnuo i na odlazak hrvatskih vojnika u Ukrajinu te na odgovor Rusije na to. “Broj vojnika koji sudjeluju u Ukrajini je marginalan, pa je vjerojatno i reakcija iz Moskve bila pretjerana”.
“Postoji interes da se sukob u Ukrajini privede kraju jer svi trpe štetu zbog sankcija. Ruska rublja je pala, ekonomija Rusije je u problemima, ali i cijena nafte je u padu, a Rusija živi na nafti. Oni su spremni izaći iz tog rata zato. Situacija na Krimu je također loša i to utječe na život u Rusiji. Konflikt u Ukrajini je došao do točke koja postaje jako opasana. Otvorena intervencija mogla bi dovesti do sukoba ‘bliske vrste’. Moglo bi doći do konflikta u drugim područjima, na primjer u Baltičkim zemljama”, objasnio je Caratan.
“Situacija u Ukrajini je bremenita, ali interes svih strana u sukobu su za to da se situacija smiri: plinovod Sjeverni tok koji snabdijeva Njemačku plinom, postoje trgovinske veze i tu bi moglo postati mnogo štete”, komentirao je Caratan.
“Ušlo se u probleme kad se nije to očekivalo – u trenutku kad je Ukrajina trebala početi jače odnose s EU. I to je poremetilo odnose Ukrajine i Rusije. Odmah su krenule komplikacije. Europsko-azijska unija koju je inicirao Putin je nagovijestila da će zemlje te unije moći pristupati EU, no EU ima svoja pravila. Zemlje izvan EU su pod određenim režimom, a Rusija je htjela da Ukrajina uđe u tu uniju kao velika zemlja. Putin je jednom rekao da onaj tko želi obnoviti Sovjetski savez nije realan. On to ne želi, no svakako radi na jačanju Rusije”, zaključio je Caratan.
