Do 30 milijardi kuna izgubljeno je lošim upravljanjem državnom imovinom

Vijesti 06. pro 201820:58 > 20:58
N1

Gost Pressinga bio je ministar državne imovine Goran Marić.

Rijetko ste u medijima, kako to?

“Koncentriran sam doista na posao, golemi posao u Ministarstvu i sa zatečenim stanjem, imam malo vremena za medije.”

Bilo je dosta polemika kada ste preuzimali Ministarstvo, odnosno kada je ono osnovano.

“Nijedno utemeljenje ministarstva nije doživjelo toliko napada kao osnivanje Ministarstva državne imovine, ali meni je potpuno razumljivo jer nigdje nije bilo toliko inverzno stanje kao u području državne imovine. Samo u Ministarstvu imamo 17.000 nekretnina koje su u 90 posto slučajeva zapuštene ili otete ili se bespravno koriste ili se pak koriste, a ne plaćaju. I to je otpor uvođenju reda. Očekujem ja još žešće napade i difamaciju. Bit će još više toga što se više dovodi reda u to područje, a mi smo dosta toga napravili. Vrijeme otimanja državne imovine je završilo. Glavni kriterij je natječaj, natječaj i samo natječaj.”

Puno je tu lobija, jeste li se spremni nositi s time?

“Ja sam spreman nositi se sa svim posljedicama zadaće koju radim. Pokrenuli smo postupak protiv 998 besplatnih korisnika, koliko je to već onih koji ne žele Ministarstvo. Što se tiče stanova, prije 15 dana smo prema DORH-u pokrenuli postupak za potraživanje naknada od 89 onih koji su koristili stanarsko pravo, a nisu plaćali.”

Mnogo je onih koji su dobili državne stanove po povlaštenim cijenama, a ni to ne plaćaju.

“Zatekli smo u Ministarstvu da uopće nije bilo evidencije o potraživanjima države. Slučajno sam otkrio ta potraživanja preko Ministarstva financija. Neki su otkupili stanove na kredit od 25 godina po povlaštenim cijenam i nisu godinama plaćali ni tu simboličnu ratu. Rekao sam da ćemo objaviti imena, no nakon toga je oko 320 njih platilo obveze, protiv drugih smo podnijeli zahtjev DORH-u za prisilnu naplatu. Ipak smo uspjeli iskorijeniti taj dio i mislim da više neće biti onih koji ne plaćaju.”

PROČITAJTE JOŠ

Ministarstvo je ponovno pokrenulo natječaj s atraktivnim imovinama, koji su kriteriji?

“Najprije, donijeli smo novi Zakon o upravljanju državnom imovinom koji je stvorio pravni termin za konačno razrješenje tog bespravnog korištenja. Donijeli smo, sukladno tome, i Zakon o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora koji će stupiti na snagu za sedam, osam dana tako da će svi bespravni korisnici moći dobiti ugovor ako plate sve zaostatke i bit će tada legalni korisnici. Ako ne plate zaostatke nema ugovora, ako nema ugovora tu je DORH.”

Postoje li kontrole?

“Zna se tko je bio zadužen za koje područje. Radi se o potpunom ignoriranju države u tom segmentu, ponašalo se kao da država ne postoji kad se radi o državnoj imovini. Ukupno se za 500.000 kvadrata poslovnog prostora mjesečno faktoriralo pet milijuna kuna. Realno za poslovne prostore bi to trebalo biti 30 milijuna, a ne pet. Država je izgubila 300 milijuna kuna svake godine, pet, šest milijardi od osamostaljenja samo na poslovnim prostorima. Kad bismo tu dodali stanove, hotele, kampove i nenaplaćene koncesije dolazimo do 20, 30 milijardi kuna. Hrvatska bi toliko bila manje zadužena da je sve to naplatila.”

Netko je za sve to morao biti odgovoran. Frustrira li vas to kao građanina?

“Postoji jedno institucionalno nepovjerenje u Hrvatskoj, to je očito. Mi se u Ministarstvu trudimo da se to povjerenje vrati i vraćamo. Kao osoba frustriran nisam ničime jer si frustraciju ne mogu dopustiti, ali da sam razočaran, jesam. Često sam govorio da je komunistički mentalitet prešao u samostalnu Hrvatsku i onda se spojio s nedorašlošću mlade Hrvatske. Ako analizom vidimo tko je sve upravljao čime, nakojim funkcijama su bili, što su sve ti ljudi radili u životu prije te funkcije… Previše je preskočenih stepenica bilo.”

Provodi li ova Vlada doista reforme. Je li Zakon o upravljanju državnom imovinom reformski?

“Ovaj zakon je istinski reformski zakon. No prije toga moram reći što je reforma. Taj se pojam pogrešno horisti u hrvatskom društvu; reforma nije promjena, reforma je samo promjena na bolje. Zakon o upravljanju državnom imovinom je doista promjena na bolje. Neke stvari će se još pokazati, mi čak sljedeće godine već očekujemo dopune i promjene kad vidimo gdje će Zakon trebati poboljšati.

U čemu leži ključna stvar, zašto je taj Zakon reformski?

“Gotovo rijetko je u slučaj u Hrvatskoj da stvarni korisnik poslovnog prostora plaća državi, plaća nekom trećem. Riječ je o fingiranim ugovorima o poslovnoj suradnji, ustupanju prava… Događa se da taj koji plaća državi recimo 10, od korisnika nalaćuje 100. Bilo je slučajeva kad netko iznajmi nekome drugome, toga više nema. Nema podzakupa, nema ugovora o suradnji. Stvarnom korisniku se ponudi ugovor i eliminiraju se špekulanti. Naravno da će tu biti otpora. Očevidi idu već drugi tjedan, samo u zagrebu njih sto. Isto tako, Zakon defeinira koji se prostori neće prodavati, oni od bitne važnosti.”

Od bitne važnosti su i neka odmarališta koja su zapuštena, s kojiam se sporimo za vlasništvo s nekim državama bivše Jugoslavije. Što s njima?

“I za to bih napomenuo da je Zakon o upravljanju državnom ivomovinom reformski jer je predvidio kako postupati. 30 godina na najljepšim pozicijama, većinom na Jadranu, ta odmarališta propadaju i postaju ugroza i građanima i turistima. Mi smo Zakonom konačno našli rješenje. Predložili smo da do konačnog rješenja Hrvatska može dati u zakup do 30 godina, vlasništvo se ne mijenja Raspisali smo već natječaj za 12 odmarališta, ima dosta zainteresiranih, mnogi su već platili jamčevinu.”

Jesu li to domaći ili strani investitori?

“Većinom govore hrvatski. Jesu li iz BiH, Hrvatske ili negdje drugdje, to mi ne znamo. Nas interesira samo to da daju najpovoljniju ponudu.”

Moraju imati i poslovni plan?

“Investitor ima uvjete da u roku od tri godine privede svrsi objekt. Ako ga ne privede, ugovor se raskida. Ničime Rh ne utječe na status vlasništva, nego samo daje mogućnost da ne dođe do veće ugroze. U ponedjeljak je otvaranje ponuda.”

Što gdje vlasništvo nije riješeno, gdje je vlasnik bila bivša država?

“Nije postojalo ničije vlasništvo u bivšem sustavu bilo je samo pravo korištenja. Bila je upisana općenarodna imovina ili društveno vlasništvo s pravom korištenja. Kad gledamo odmarališta imali smo bivše pravne osobe od kojih mnoge više nisu žive, za mnoge se ne zna tko je pravni sljednik. Zato postoji ugovor o sukcesiji koji definira kako urediti te odnose, no aneksom tog ugovora predviđeno je da će se status moći rješavati tek kad zemlje potpišu bilateralni sporazum. Mi s BiH nemamo bilateralni sporazum, zato odmarališta dajemo u zakup. Za razliku od Hrvatske koaj tako postupa i štiti vlasništva, tako se nije postupalo s imovinom trgovačkih društava u BiH. Toliko poslovnih prostora ne da nije zaštićeno, to su u gotovo sve upisani drugi vlasnici iz BiH.”

Ne možemo ništa dok ne potpišemo sporazum?

“Točno.

Država se sada itekako brine os vome. Nema nekretnina za odabrane i posebne. Toga više nema. Djelatnici u Ministarstvu su se toliko ohrabrili kad su vidjeli novu politiku koju vodi ova Vlada. Prilagodili su se novom načinu razmišljanja i doista djeluju u interesu RH.”

Imate li podršku premijera?

“Apsolutno.”

Tema dana je vaš prezimenjak ministar financija Zdravko Marić čija je sestra imenovana na visoku funkciju u HANFA-i.

“Mislim da se uvijek u medijima podiže više prašine nego što treba. Ne vidim problem da je netko tko je radio negdje 20 godina  napredovao. Nigdje pa ni kod ministra Marića.”

Imali ste sličan slučaj sa svojim bratom koji je na kraju sam napustio radno mjesto.

“Uvijek kažem, ne uspoređujmo neusporedivo. Nisam formalno ni neformalno mogao na to utjecati. Moj prad je i prije bio predsjednik uprav,e samo u jednom drugom trgovačkom društvu. Ja sam svjestan bio zbog čega su me napali mediji. Ne zbog brata, ali on nije mogao podnijeti i sam je otišao.”

Budu li članovi obitelji kolateralne žrtve ministarske funkcije?

“Naravno da jesu, ali mi smo odgojeni da to otprimo.”

Bili ste s predsjednicom u loži na finalu Davis Cupa. Tenis je vaša strast?

“Nemam ja strasti. Nemam ni klasičnog hobija. U sportu smo među najboljima na svijetu, biti prvak svijeta u tenisu, to je veličanstveno. Volim pogledati tenis. Privatno sam otišao sa sinovima, platio sam, vratio se. Na tenis me ponukao i prijateljski odnos s Marinom Čilićem.”

Kako biste opisali predsjednicu kao navijači? Kažu da je gorljiva?

“To je stvar karaktera, ja nisam navijač po prirodi. Vrlo rijetko osciliram u pokazivanju osjećaja, no to ne znači da ih ne proživljavam. Nekako sam motor s unutarnjih sagorijevanjem.”

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.