Analitičar otkriva zašto imamo samo četiri kandidata za šefa DORH-a

Vijesti 05. sij 202418:12 0 komentara
Boris Scitar/PIXSELL

Na natječaj za glavnog državnog odvjetnik prijavilo se svega četvero kandidata. Državnoodvjetničko vijeće potvrdilo je jutros da su to sudac Visokog kaznenog suda Ivan Turudić, zamjenik glavne državne odvjetnice Emilijo Kalabrić, zamjenik u Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu Nikša Wagner, te odvjetnik Mladen Dragičević.

Na zadnjem natječaju koji je proveden 2020. godine bilo je šest kandidata. Dakle, broj zainteresiranih za jednu od najmoćnijih funkcija u pravosuđu pao je. Podsjećamo da se za ravnatelja USKOK-a nedavno nije prijavio nitko.

Kakve su šanse kandidatima?

Sudac Ivan Turudić kandidat je izvan sustava DORH-a, kao i Mladen Dragičević, koji ima odvjetničko društvo. I dok Turudić trenutno kotira kao glavni kandidat, a Dragičević gotovo da i nema šanse, postavlja se pitanja zašto tako malo ljudi iz državnog odvjetništva, samo zamjenici Emilijo Kalabrić i Nikša Wagner, ciljaju na vodeću poziciju. Kako je to moguće? Zar tako malo ljudi želi predvoditi borbu protiv kriminala u Hrvatskoj?

Pitali smo to nekadašnje glavnog državnog odvjetnika i bivšeg predsjednika Vrhovnog suda Krunislava Olujića koji tvrdi da ovakav odaziv na natječaj pokazuje kakva je trenutno pozicija DORH-a i glavnog državnog odvjetnika u Hrvatskoj, te kakvo je stanje u hrvatskom pravosuđu.

Glavni državni odvjetnik je moćan

“Funkcija glavnog državnog odvjetnika jedna je od najmoćnijih funkcija državne vlasti, kao i u cijeloj sudbenoj vlasti koja je njezin dio. Moćniji je samo predsjednik Vrhovnog suda RH koji, doduše, obavlja poslove sudske uprave, ali bi trebao biti i najveći moralni autoritet u pravosuđu.

Glavni državni odvjetnik je najmoćnija osoba koja ostvaruje funkciju kaznenog progona, zaštite imovinskih interesa države, te podnosi pravna sredstva za zaštitu Ustava i zakona. Njegova pozicija izvire iz Ustava i ustroja DORH-a kao monokratske organizacije, koja dakle počiva na načelu monokracije odnosno vlasti pojedinca”, navodi Olujić i ističe kako zbog tog hijerarhijskog i subordiniranog ustroja DORH svi odgovaraju upravo glavnom državnom odvjetniku.

“On sukladno tom načelu može preuzeti kazneni progon od strane bilo kojeg zamjenika i dati predmet u rad drugom državnom odvjetniku ili višem državnom odvjetniku. Može izdati i obvezatnu uputu bilo kojem zamjenik, a može i sam uzeti neki predmet i riješiti ga”, opisuje dalje Olujić koliku moć zapravo ima glavni državni odvjetnik.

“Moć mu je gotovo apsolutna”, zaključuje i napominje kako činjenica da su se za nasljednika Zlate Hrvoj Šipek javila samo četiri kandidata doista govori puno o stanju u pravosuđu.

Zašto je tako malo zainteresiranih?

“I u DORH-u i van njega ima puno ljudi koji bi mogli naslijediti nesposobnu Zlatu Hrvoj Šipek, ali je očito da to nisu učinili jer su shvatili da glavni državni odvjetnik ne odgovara više hrvatskim građanima i Hrvatskom saboru već voljenom vođi budući da Vlada predlaže kandidata Saboru”, komentira Olujić.

Prema njegovom mišljenju očito je da premijer Andrej Plenković u izboru glavnog državnog odvjetnika neće ništa prepustiti slučaju već će iz postojeće kadrovske križaljke vladajuće političke garniture HDZ-a doći osoba koja će glavna funkcija biti štititi lik i djelo Andreja Plenkovića i njegovi ljudi od kojih su mnogi u sukobu sa zakonom,

Olujić ocjenjuje kako bi rasplet ovog javnog poziva mogao pokazati da je netko doista dobio mig iz Vlade da se javi, što bi značilo da ni samostalnosti ni neovisnosti DORH-a više neće biti.

Kazneni progon kao politički obračun?

“Načelo legaliteta neće postojati u onom smislu u kojem je to za kazneni progon potrebno. Legalitet podrazumijeva da za kazneni progon postoji osnovana sumnja, da se kreće u kazneni progon ako postoje uvjeti za izricanje osuđujuće presude, te da nema zapreka za ostvarivanje kaznenog progona, poput neubrojivosti okrivljenika.

Sada bi to načelo legaliteta moglo biti zamijenjeno načelom oportuniteta, a borba protiv kriminala bit će zamijenjena borbom za zaštitu HDZ-a i Andreja Plenkovića. Postat će poligon za politički obračun, što će značiti kraj pravne države. Mislim pri tome na izbor bilo kojeg od kandidata koji su se prijavili ali posebno na Ivana Turudića, jer se on ne bi javio da nije dobio signal. Uvjeren sam da ne bi više testirao svoj odnos s vladajućom strukturom jer je već bio izgubio mjesto predsjednika Vrhovnog suda RH i Visokog kaznenog suda”, ukazuje Olujić.

Smatra da je ovakav rasplet javnog poziva sa svega četiri kandidata rezultat toga što šira javnost DORH percipira kao produljenu ruku izvršne vlasti koja stoji iza izbora glavnog državnog odvjetnika.

Ima vremena za ponavljanje poziva

“Ljudi koji poštuju struku, Ustav i zakon, te neovisnost DORH-a svjesni su da u ovakvoj situaciji ne mogu ništa promijeniti i da zahvaljujući Andreju Plenkoviću ne živimo u državi vladavine prava, već u režimu partije”, oštar je Olujić.

Na pitanje je li Emilijo Kalabrić kao aktualni zamjenik glavne državne odvjetnice dobar ili loš kandidat Olujić uzvraća da ga ne poznaje dovoljno, no ne dovodi u pitanje njegov put od općinskog državnog odvjetništva do DORH-a. Drži da bi upravo na njega trebalo “igrati u ovom krugu”, osim ako se vlada, po njegovom mišljenju, opravdano ne odluči na ponavljanje javnog poziva.

“Za ponavljanje javnog poziva ima dovoljno vremena, a to bi na neki način i ohrabrilo druge ljude da se prijave. Za sada svi vjeruju da je gospodin Turudić sigurni kandidat, a Kalabrić rezervni, dok druga dvojica nemaju izgleda”, analizira Olujić i podsjeća na Balzacov roman “Sjaj i bijeda kurtizana” koji ga asocira na aktualnu situaciju jer se boji da će izbor glavnog državnog odvjetnika ovog puta pokazati ‘sjaj i bijedu hrvatskih političkih kurtizana’.

“Morat ćemo se uočiti s tim kakvu političku i sudbenu vlast želimo. Plenković izbor glavnog državnog odvjetnika neće prepustiti slučaju ni pod koju cijenu. Vrata Bruxsellesa su mu pritvorena i silno se bori da ne izgubi izbore, a onda ni poziciju glavnog državnog odvjetnika neće prepustiti slučaju kako ne bi završio poput Ive Sanadera“, zaključuje Krunislav Olujić.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!