Tijekom javljanja uživo za N1 Carla Doglionija, direktora instituta za Geofiziku i vulkanologiju, područje Petrinje pogodio je još jedan naknadni potres, magnitude 4,1 po Richteru. Doglioni je kazao da su u središnjoj Italiji u zadnjih pet godina imali 120.000 naknadnih udara nakon potresa iste magnitude kao u Petrinji, koji je razorio gradić Amatrice.
Doglioni je odmah na početku podsjetio na tu katastrofu iz 2016. godine.
VEZANE VIJESTI
“Možda ste čuli za gradić Amatrice, gdje je poginulo oko 300 ljudi. U Italiji smo tijekom posljednjih godina imali jednu veliku krizu s potresima. Ljudi koji su u tim recentnim potresima izgubili kuće, još se nisu vratili svojim domovima. Radi se o više od 600.000 ljudi”, kazao je.
“Ljudi bježe iz gradova, jer te zgrade više nisu za život. U slučaju potresa u središnjoj Italiji, od 2016. do danas smo imali 120.000 naknadnih potresa”, kazao je dalje i osvrnuo se na stanje u Hrvatskoj:
“U slučaju Petrinje, radi se o drugačijem fenomenu. Potres ovisi o horizontalnim gibanjima u Zemljinoj kori i to dovodi do određenog broja naknadnih udara. A oni su u Petrinji manje učestali od potresa u Amatriceu i u L’Aquili.”
Rekao je da je doista opasno nakon potresa nastaviti živjeti u kućama koje nisu izgrađene u skladu sa seizmološkim prilikama u određenom kraju:
Danas već možemo biti nekoliko sekundi brži od udara
“U Kaliforniji su se prošle godine u Ridgecrestu dogodila dva potresa, prvi magnitude iznad 6, a drugi 7, oba u razmaku od nekoliko mjeseci. Kao što smo vidjeli u Zagrebu, nakon potresa magnitude 5,5, uslijedili su drugi potresi i konačno ovaj u Petrinji magnitude 6,2. To je očekivano dok god se ti naknadni potresi ne potroše.”
VEZANE VIJESTI
Objasnio je da je, što se tiče pojave rupa dubine do 10 metara, a promjera i većega od 20 u području oko Petrinje i Gline, riječ o posljedicama tipičnima za krške terene, koji u podzemlju imaju veliki broj šupljina. Zato tamo nakon potresa nije neočekivana niti pojava izbijanja vode tamo gdje je nije bilo:
“Prisutnost tih rupa (ispod površine) može se utvrditi georadarima i sličnim tehnologijama.”
Rekao je da se danas još ne mogu predviđati potresi, ali da kretanja u dubini Zemljine kore i ispuštanje određenih plinova iz tla uoči potresa koincidiraju s velikim udarima.
“Sadašnji sustav ranog uzbunjivanja ne predviđa potrese, ali kako signal seizmometra putuje brže od seizmoloških valova, ako smo dovoljno udaljeni (od epicentra potresa), imamo nekoliko sekundi prije potresa da znamo da stiže potresni val koji će tresti tlo i uništiti kuće, zgrade…”, objasnio je određene tehnološke mogućnosti koje ipak već postoje.
No, u Hrvatskoj postoji samo 17 seizmoloških postaja.
To je premalo seizmografa za Hrvatsku, koristilo bi više
“U Italiji imamo oko 400 takvih postaja, u Japanu oko 5.000. To sve ovisi i o kvaliteti seizmografa i akcelerografa. 17 postaja za Hrvatsku je svakako premalo, povećati bi bilo vrlo korisno”, kazao je.
Za energiju potresa je objasnio da se u velikim kompleksima stijena energija doista akumulira tijekom godina i kad se dosegne trenutak izdržljivosti tla, dolazi do naglog oslobađanja energije, odnosno do potresa.
“Koliko sam vidio iz snimaka iz Petrinje, razmjeri štete su nešto manji od onih u Italiji. Nisam u stanju procijeniti ranjivost zgrada. Nadam se da se neće dogoditi u Hrvatskoj ono što se dogodilo u Italiji, da i 12 godina nakon potresa u L’Aquili moramo još puno zgrada obnoviti. U Amatriceu se niti nakon četiri godine još nitko nije vratio kući”, upozorio je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!