Nakon što je desetljećima nije bilo na prostoru Europske unije, početkom godine ponovno s pojavila slinavka i šap, teška bolest životinja neopasna za ljude koja napada domaće papkare, u prvom redu goveda, a u manjoj mjeri koze, ovce i svinje.
Bolest se zimus najprije pojavila u njemačkoj pokrajini Brandenburg, ali ubrzo je suzbijena. No, proteklih tjedana pojavila su se nova žarišta. Najprije na sjeverozapadu Mađarske oko grada Györa, a zatim i na trima farmama u Slovačkoj. U Mađarskoj je dosad zaraženo oko 7.500 goveda, a u Slovačkoj 7.900. Budući da se bolest pojavila u dvjema regijama na tromeđi Mađarske, Slovačke i Austrije, austrijske vlasti reagirale su privremenim zatvaranjem tamošnjih graničnih prijelaza.
“U Slovačkoj i Mađarskoj to je jedna susjedna, ograničena regija pa se virus vjerojatno širio s jedne farme na drugu. Dio zone ograničenja već zahvaća i Austriju. A s obzirom na brzinu kojom se zaraza prenosi, naravno da je cijela Europa u stanju povećanog opreza”, rekao nam je nekidan prof. dr. sc. Ljubo Barbić sa Zavoda za mikrobiologiju i zarazne bolesti Veterinarskog fakulteta u Zagrebu.
Mjere sprečavanja unosa slinavke i šapa
Budući da se čestice virusa slinavke i šapa mogu pomoću vjetra brzo prenijeti zrakom i na udaljenosti do četrdesetak kilometara, a spomenuto područje Sopron-Györ na kojemu je izbila zaraza nalazi se dvjestotinjak kilometara zračne udaljenosti od najbliže hrvatske regije, Međimurja, upitali smo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koje preventivne mjere su pouzete radi sprječavanja ulaza virusa slinavke i šapa u Hrvatsku.
Podsjetimo da je resorni ministar David Vlajčić u petak na HRT-u upozorio na “iznimnu ozbiljnost situacije” kazavši da se “s obzirom na ozbiljnost bolesti ne može otkloniti mogućnost njene pojave u Hrvatskoj”.
U Ministarstvu su nam kazali kako su poduzeli niz mjera i aktivnosti usmjerenih na sprečavanje mogućeg unosa slinavke i šapa u Hrvatsku te izdvojili sedam najvažnijih:
- obavezna kontrola svih pošiljaka prijemljivih životinja iz zahvaćenih država;
- zabrana premještanja svih prijemljivih životinja na objektima na koja su dopremane životinje iz zahvaćenih država kroz najmanje 21 dan;
- obavezna prijava svih znakova bolesti ovlaštenom veterinaru te žurno postupanje od strane veterinarske inspekcije Državnog inspektorata;
- podizanje svijesti o ovoj bolesti u svrhu ranog otkrivanja i žurnog djelovanja putem edukacija u kojima je do sada sudjelovalo preko 300 veterinara i veterinarskih inspektora;
- uzorkovanje i testiranje uginulih divljih papkara;
- podizanje laboratorijskih i drugih kapaciteta nužnih za pravovremene reagiranje u slučaju pojave bolesti;
- kontinuirana komunikacija sa svim relevantnim tijelima i dionicima u području zdravlja životinja te širom javnosti.
Zadnji slučaj zabilježen prije 47 godina
U Hrvatskoj slinavka i šap nije bila zabilježena još od 1978. godine. Na pitanje što će biti poduzeto ako se sada bolest ipak pojavi, u Ministarstvu poljoprivrede ističu da će tada biti poduzete mjere koje uključuju obavezno usmrćivanje svih prijemljivih životinja na zaraženom objektu, određivanje zone zaštite, nadziranja i dodatne zone ograničenja, zabrane premještanja životinja i proizvoda iz zona ograničenja, ali i prošireno na čitavu zemlju u slučaju potrebe. S tim da se zabrana premještanja može odnositi i na druge životinje, prometna sredstva i ljude.
“U zonama ograničenja provode se pregledi i uzorkovanje prijemljivih životinja u svrhu isključivanja i provjere proširenosti bolesti na druge objekte te se uvode stroge mjere biosigurnosti, pojačana dezinfekcija te druge higijenske mjere”, kažu u resornom Ministarstvu.
Što mogu poduzeti sami stočari?
Na pitanje koje mjere mogu poduzeti sami stočari i svinjogojci, s iste adrese kažu nam da su dužni provoditi sve propisane mjere biosigurnosti.
“Pored toga se pozivaju na odgovornost u smislu izbjegavanja unosa prijemljivih životinja iz država zahvaćenih ovom bolesti te pojačanog opreza povezanog s njihovim premještanjem te provozom kroz rizična područja. Svi subjekti odgovorni za držanje prijemljivih vrsta životinja osim mjera biosigurnosti dužni su svakodnevno pratiti zdravstveno stanje svojih životinja te odmah prijaviti ovlaštenom veterinaru svaki znak bolesti ili uginuće kao i promjene proizvodnih parametara poput pada mliječnosti ili slabijeg unosa hrane. Rano otkrivanje bolesti krucijalno je za brzi odgovor i poduzimanje potrebnih mjera kontrole te je od presudne važnosti suradnja svih uključenih u sprječavanje ove bolesti u Republici Hrvatskoj”, poručuju iz Ministarstva poljoprivrede.
Inače, preventivne mjere propisane su Naredbom o mjerama sprječavanja pojave i ranog otkrivanja slinavke i šapa i kuge malih preživača u Republici Hrvatskoj koja se može pročitati OVDJE.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!