Ove godine navršit će se 30 godina od kada je nekadašnji pripadnik HVO-a ranjen na prvoj crti bojišta u BiH. Od jake detonacije granate dobio je ozljedu kralježnice i grudnog koša. Još u srpnju 2006. tražio je od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje da mu prizna pravo na invalidsku mirovinu temelju ugovora između Hrvatske i BiH.
Invaliditet mu nije priznat, a nakon toga je uslijedila pravosudno-politička trakavica koja je ovih dana dobila svoj novi zaplet. Naime, nakon što mu ni Upravni ni Visoki upravni sud nisu priznali invaliditet ovaj bivši HVO-ovac je, kao i deseci drugih, podnio tužbu Ustavnom sudu RH.
Kronologija slučaja
Još 2013. Ustavni sud RH naložio je nižim sudovima da ponove proceduru u ovom slučaju. Visoki upravni sud HZMO-u nalaže da provede medicinsko vještačenje. Stručnjaci utvrđuju da HVO-ovac nije ranjen od granate, već je uslijed detonacije pao na tlo i ozlijedio se. To, zaključuju, nije isto kao ranjavanje.
Slijedi nova runda sudovanja koje 2016. završava novom odbijenicom Visokog upravnog suda RH. Taj sud potvrđuje zaključak nižeg suda da ovaj pripadnik HVO-a nije ranjen granatom, a ozljede koje je zadobio od pada uslijed detonacije nisu mu umanjile životu aktivnost.
Nepravedni postupak
Novom ustavnom tužbom on pokušava dokazati da ni ponovljeni postupak nije bio OK. Lani mu Ustavni sud prihvaća tužbu, ukida presude nižih sudova, i daje im rok od tri mjeseca da slučaj riješe.
Međutim, taj rok istekao je u svibnju prošle godine a zahtjev ovog HVO-ovca za priznavanjem statusa HRVI, kako je sada utvrdio Ustavni sud, nalazi se na Povjerenstvu za reviziju ocjene radne sposobnosti Ministarstva hrvatskih branitelja. Dakle, nije još riješen.
On zbog toga podnosi novu ustavnu tužbu.
Je li bilo zlouporaba?
U toj tužbi je čak izrazio sumnje u moguće zlouporabe od strane onih koji još nisu odlučili o njegovom statusu. Zanimljivo je Ustavni sud uzeo u razmatranje ovaj slučaj iako pripadnik HVO-a zapravo nije iscrpio cijeli pravni put, što je pak preduvjet za podnošenje ustavne tužbe.
No, kako je u odluci objasnio predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović, “Ustavni sud nadležan je pokrenuti ustavnosudski postupak i prije iscrpljivanja dopuštenog pravnog puta u slučaju kad se osporenim pojedinačnim aktom grubo vrijeđaju ustavna prava, a potpuno je razvidno da bi nepokretanjem ustavnosudskog postupka za podnositelja ustavne tužbe mogle nastati teške i nepopravljive posljedice”.
Ocijenjeno je da je upravo ovo takav slučaj. Utvrđeno je, naime, da o zahtjevu nekadašnjeg pripadnika HVO-a za priznanje prava na invalidsku mirovinu još uvijek nije odlučeno.
Država ignorira Ustavni sud
“To nije učinjeno iako je Ustavni sud svojom odlukom iz prošle godine naložio prvostupanjskom upravnom tijelu da u roku od tri mjeseca donese odluku u konkretnom predmetu u skladu sa stajalištima izraženima u toj odluci. Rok određen odlukom Ustavnog suda istekao je 15. svibnja 2024. godine. Zato, Ustavnom sudu ne preostaje ništa drugo nego zaključiti da prvostupanjsko upravno tijelo nije izvršilo odluku Ustavnog suda.
Time je grubo povrijedilo obvezu nametnutu Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu. Ta odredba propisuje da su sva tijela državne vlasti i lokalne i područne samouprave dužna u okviru svog ustavnog i zakonskog djelokruga provoditi odluke i rješenja Ustavnog suda”, poručio je Ustavni sud RH. Iako je bivši HVO-ovac tražio i deset tisuća eura odštete Ustavni sud kaže da ih može tražiti u posebnom, parničnom postupku.
Je li ovo pravni kaos?
Na ovakav mogući kaos i dugotrajnost u rješavanju statusa ratnih invalida HVO-a u svojim izdvojenim mišljenjima upozorili su još 2022. ustavni suci Goran Selanec, Lovorka Kušan i Andrej Abramović. Uočili su, naime, da je Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji izmijenjen 2017., no stare odredbe, one iz 2012., prema kojima vojnici koji nisu ranjeni u Hrvatskoj nemaju pravo na invalidninu, i dalje vrijede u starim slučajevima.
“U ovom izdvojenom mišljenju ne problematiziramo razliku između prava pripadnika HV i HVO. Država ima suvereno pravo da to pitanje uredi zakonima bilo kako, osim ovako kako je napravila: u zakonima na jedan način, a u stvarnosti, prešutno, na potpuno suprotan način. Tako ne radi pravna država. Štoviše, kad izvršna vlast krene prisvajati ovlasti zakonodavca stvarajući praksu očito suprotnu slovu zakona, vladavina prava postaje puka floskula”, poručuju.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!