Nestašica lijekova, pacijenti ostaju bez terapije: "Dobivam napadaje panike. Pala sam i udarila glavom"

Njezin lijek na bazi lamotrigina jedan je od stotina uobičajenih lijekova do kojih je sada izuzetno teško doći u Engleskoj, piše BBC.

Ima i druge lijekove koje može lako nabaviti, ali upravo onaj koji joj omogućuje siguran život i odlazak na posao najteže dobiva.

„U posljednjih nekoliko tjedana nisam mogla nabaviti odgovarajuće lijekove i napadaji su se vratili. Pala sam, udarila glavom i sada imam veliki ožiljak preko leđa“, kaže Chloe.

Dostupnost lijekova u Engleskoj na najnižoj je razini u posljednjih nekoliko godina. Osobe s bolestima srca, rizikom od moždanog udara, infekcijama oka, bipolarnim poremećajem i ADHD-om – samo su neki od onih koji ne mogu doći do terapije o kojoj ovise.

Problemi u opskrbi

Problemi u opskrbi znače da ljudi poput Chloe često izlaze iz ljekarni diljem zemlje bez lijekova koji su im potrebni.

Nestašice su dijelom uzrokovane rastom globalnih cijena. No problem dodatno pogoršava i složen sustav financiranja lijekova u Ujedinjenom Kraljevstvu.

NHS ljekarnama plaća fiksnu cijenu za svaki izdani lijek. Očekuje se da ljekarne taj lijek nabave po toj cijeni ili nižoj.

Kada cijena lijeka poraste iznad iznosa koji NHS plaća, lijek se stavlja na popis tzv. cjenovnih koncesija. U travnju je taj popis dosegnuo rekord s 210 navedenih lijekova.

Vlasnici ljekarni tada automatski dobivaju nadoknadu za te lijekove po novoj cijeni.

No kada tržišne cijene naglo porastu – često iznad početne tarife pa čak i iznad ponuđene koncesijske cijene – ljekarne izdaju lijekove s gubitkom.

Zbog toga im je teže nabaviti dovoljno zaliha za sve pacijente, a povećava se i vjerojatnost kašnjenja ili iznenadnih nestašica.

U potrazi za lijekovima

Za pacijente to često znači brojne telefonske pozive i stres. Chloe kaže da ponekad satima sjedi u autobusu i „patrolira“, tražeći lijek koji joj treba.

Epilepsy Society već je zabilježio tri smrtna slučaja u posljednje dvije godine u kojima je nedostatak lijekova bio jedan od čimbenika.

Situacija dodatno pritišće i vlasnike ljekarni.

U Sheppertonu u Surreyju ljekarnik Akash Patel priprema mjesečni recept za drugog pacijenta s epilepsijom.

Ovaj mjesec ne može ga dovršiti jer neki lijekovi nisu dostupni. Tablete koje može izdati donijet će ljekarni gubitak od gotovo 9 funti.

Ljekarnici pokušavaju držati manje zalihe kako bi smanjili gubitke, što znači da će još više pacijenata ostati bez terapije.

Od 2017. godine zatvoreno je 1.500 ljekarni u Engleskoj, a samo ove godine njih 27. Broj ljekarni sada je na najnižoj razini u posljednjih 20 godina.

„Situacija se pogoršava posljednjih nekoliko godina, ali sada je najgora otkad pamtim“, kaže Patel.

Cijene lijekova rastu jer proizvođačima i dobavljačima postaje sve skuplje i teže dopremiti ih u Ujedinjeno Kraljevstvo. Globalne napetosti povećale su troškove energije i transporta, a mnogi lijekovi ovise o sastojcima dobivenima iz nafte, koja je također poskupjela.

Istodobno, neki proizvođači tvrde da su cijene u UK-u toliko niske da im distribucija pojedinih lijekova više nije isplativa, što dovodi do nestašica i rasta veleprodajnih cijena za ljekarne.

Za osobe s kroničnim bolestima ta neizvjesnost je zastrašujuća. Chris Henry (49) uzima Co-careldopa za Parkinsonovu bolest. Kao i lamotrigin, i njegov je lijek na popisu koncesija.

"Ovo je zaista zabrinjavajuće"

Nakon što je čuo za nestašice, Chris je naručio novu terapiju i nada se da će stići prije nego što ostane bez nje.

„Ovo je zaista zabrinjavajuće“, kaže. Ima četvero djece i radi puno radno vrijeme te zna da bez pravilne terapije njegova kontrola tijela i simptomi postaju nepredvidivi.

„Upravljanje Parkinsonovom bolešću već je samo po sebi noćna mora, a pomisao na nestašicu lijekova je izuzetno zastrašujuća. Ovi lijekovi čine moj život podnošljivim“, dodaje.

Jedan često propisivani antidepresiv, venlafaksin, također je na popisu koncesija. Vlada je nadoknadu odredila na 3,89 funti, dok ga Patel najjeftinije može nabaviti za 5,25 funti.

„To je lijek koji donosi velike gubitke, pa naručujemo samo male količine u nadi da će cijena pasti“, kaže Patel. „A i kad ga naručim, nema garancije da će uopće stići.“

"Rado bih stvarao zalihe, ali nemam novca"

Britanska vlada troši manji udio zdravstvenog proračuna na lijekove po pacijentu nego mnoge zapadnoeuropske zemlje, poput Francuske i Njemačke.

To znači da će proizvođači, u slučaju ograničene opskrbe, radije prodavati lijekove drugdje – gdje mogu više zaraditi.

Prošle godine Patelova ljekarna izgubila je 140.000 funti na lijekovima koje je izdavala putem NHS-a. Njegov otac Gaurang, koji je osnovao ljekarnu, zabrinut je koliko dugo posao može izdržati takve gubitke.

„Možda je vrijeme da i mi odustanemo, naša mirovina već je progutana gubicima“, kaže.

Selo Shepperton sada ima samo jednu ljekarnu, dok su prije bile tri. Ostale su zatvorene nakon godina gubitaka.

Neki ljekarnici rekli su za BBC da su morali refinancirati svoje kuće ili posegnuti za mirovinama kako bi održali poslovanje dok čekaju da se cijene nadoknade usklade s rastućim troškovima.

Gaurang upozorava da će rast globalnih troškova – posebno nafte – uskoro dodatno utjecati. „Ovo je dugačak lanac opskrbe. Rat još nije izravno utjecao na isporuke, ali cijene proizvodnje i transporta već rastu“, kaže. „Stvarao bih zalihe da mogu, ali nemam dovoljno novčanog toka.“

Stručnjaci upozoravaju da će bez reformi nestašice potrajati. Smatraju da sustav nadoknada presporo reagira na nagle skokove cijena, zbog čega ljekarne rade s gubitkom.

Dr. Leyla Hannbeck iz Udruženja neovisnih ljekarni kaže da se mnogi članovi „muče s financiranjem nabave i često izdaju lijekove s gubitkom“. Udruženje je zatražilo da se opskrba lijekovima uključi u Nacionalni registar rizika, no zasad nema odgovora.

Stručnjaci također ističu da UK mora postati privlačnije tržište za proizvođače – uključujući veća ulaganja u lijekove – ako želi stabilniju opskrbu.

Olivier Picard iz Nacionalne ljekarničke udruge kaže da je sustav nefunkcionalan: „Gubim novac na više od 300 lijekova, uključujući uobičajene poput razrjeđivača krvi, lijekova za tlak i protiv bolova – onih koje ljudi svakodnevno trebaju. Vlada želi plaćati vrlo niske cijene, ali to joj se sada vraća.“

Dodao je: „Nitko ovdje ne pobjeđuje – a najviše pate pacijenti.“

Glasnogovornik Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi poručio je: „Velika većina licenciranih lijekova u Ujedinjenom Kraljevstvu i dalje je dostupna, a radimo sve kako bi tako i ostalo.

Uspostavili smo mehanizme za reakciju na nagle promjene cijena, uključujući prilagodbu nadoknada tržišnim uvjetima, kako bi ljekarne mogle nastaviti opskrbljivati pacijente.“