Selak Raspudić traži istražno povjerenstvo o KBC-u Sestre milosrdnice

Zastupnica stranke Drito prijedlog odluke o osnivanju istražnog povjerenstva uputila je svim klubovima zastupnika u Hrvatskom saboru. Smatra da je potrebno detaljno istražiti kako se donose odluke o zapošljavanju, nabavi i raspolaganju javnim zdravstvenim novcem te postoje li učinkoviti mehanizmi koji sprječavaju pogodovanje pojedinačnim i privatnim interesima.

Jedan od neposrednih povoda za njezin prijedlog jest ponovno imenovanje Dijane Zadravec za predstojnicu Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KBC-a Sestre milosrdnice tijekom 2026. godine. Nakon njezina povratka na čelo zavoda uslijedili su zahtjevi većeg broja radiologa za prestanak radnog odnosa.

U fokusu i ranije saslušanje Dijane Zadravec

Selak Raspudić podsjeća i na javno saslušanje Dijane Zadravec iz lipnja 2021. godine, održano pred Nacionalnim vijećem za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije Hrvatskog sabora.

Tijekom tog saslušanja iznesene su tvrdnje i predočena dokumentacija koja je, prema obrazloženju zastupnice, otvorila niz pitanja o financijskom i organizacijskom poslovanju radiološkog zavoda. Među temama koje bi trebalo istražiti navode se kontrola potrošnje medicinskog materijala, postupci javne nabave, odnosi s dobavljačima te odgovornost upravljačkih i nadzornih tijela bolnice i Ministarstva zdravstva.

Kao dodatni razlog za osnivanje povjerenstva navodi i slučaj bivšeg ministra zdravstva Vilija Beroša. On je uhićen u studenome 2024. u sklopu afere Mikroskopi, a u studenome 2025. ponovno se zaposlio u KBC-u Sestre milosrdnice kao specijalist neurokirurgije, nakon provedenog natječajnog postupka. U rujnu 2026. potvrđena je optužnica u tom kaznenom predmetu.

"Tko je namještao natječaje, a tko javne nabave?"

Zastupnica smatra da slučaj radiološkog zavoda nadilazi probleme jedne zdravstvene ustanove te da može poslužiti kao primjer načina na koji funkcionira hrvatski bolnički sustav.

Istražno povjerenstvo trebalo bi utvrditi kako se upravlja javnim bolnicama, koliko su učinkoviti postojeći kontrolni mehanizmi i jesu li institucije odgovorne za zakonito i transparentno raspolaganje javnim novcem.

Posebno upozorava na povezanost politike, zdravstva i korupcije, koju smatra jednom od najvećih prijetnji funkcioniranju zdravstvenog sustava i sigurnosti pacijenata.

U obrazloženju prijedloga ističe da korupcija ne predstavlja samo financijsko opterećenje za državni proračun, nego izravno ugrožava mogućnost građana da dobiju kvalitetnu i pravodobnu zdravstvenu skrb.

Smatra da je, umjesto nužnih reformi, zdravstveni sustav sve više opterećen aferama, narušavanjem povjerenja u liječnike i nesigurnošću pacijenata.

Zaključno poručuje da pacijenti imaju pravo na kvalitetnu medicinsku skrb, a liječnici na odgovarajuće uvjete rada. Preduvjet za to, ističe, jest uklanjanje korupcije na svim razinama sustava.