Polemika o uvođenju eura uglavnom se svodi na raspravu o tome hoće li i koliko uopće nakon konverzije porasti cijene robe i usluga u Hrvatskoj, a prema podacima koje je Jutarnji list dobio iz HNB-a, može se očekivati da ćemo nakon konverzije za pojedine proizvode doista plaćati nešto veće iznose.

Tako barem pokazuje statistika nastala na iskustvu ostalih članica eurozone koje su prošle proces uvođenja eura, a u kojima se pokazalo kako najveća poskupljenja treba očekivati u ugostiteljstvu, točnije restoranima i kafićima. No, ni ostali sektori uslužnih djelatnosti neće biti pošteđeni poskupljenja.

Kako u svojem radu “Učinci uvođenja eura na kretanje potrošačkih cijena i percepcije inflacije” objašnjava Andrea Pufnik iz HNB-a, iskustvo Nizozemske pokazuje da su cijene u restoranima nakon uvođenja eura porasle za 3,5 posto, u Njemačkoj je taj rast iznosio 2,2, u Finskoj dva posto dok su Austrija i Grčka zabilježile nešto manja povećanja u segmentu ugostiteljstva, od 0,2 do 0,5 posto, piše Jutarnji list.

Usporavanje rasta cijena

Razlog ovim poskupljenjima stručnjaci uglavnom pronalaze u takozvanom menu cost modelu, točnije, većina restorana zbog uvođenja eura bit će prisiljena tiskati nove jelovnike i taj će trošak preliti na potrošače. No, može se očekivati kako će dio njih promjene cijena koje bi eventualno radili prije uvođenja eura također tempirati za razdoblje konverzije, što bi moglo doprinijeti intenzivnijem rastu u razdoblju dva mjeseca nakon provođenja konverzije, ali i usporavanju rasta cijene u mjesecu prije tog procesa.

Statistika pokazuje i kako bi povećanje cijena moglo nastupiti u segmentu čišćenja, popravka i iznajmljivanja odjeće čemu su, na primjer, svjedočili građani Francuske, Njemačke i Estonije. Poskupjeti bi mogle i frizerske usluge te općenito usluge uljepšavanja, a rast cijena očekuje se i u djelatnosti servisa informatičke, audiovizualne te fotografske opreme.

Određeni proizvodi, međutim, poskupjet će i kao posljedica zaokruživanja cijena, što bi najznačajnije moglo biti vidljivo kod pekarskih proizvoda i novina, stoji u istraživanju Pufnik.

Naime, zaokruživanje cijena, i to naviše, jedan je od najčešćih razloga poskupljenja koje je pritom najizraženije kod proizvoda koji su u startu imali nešto niže cijene, a u to spadaju novine i pekarski proizvodi.

Računica je jednostavna – ono što je u kunama prije koštalo euro i 20 centi vrlo će vjerojatno biti zaokruženo na euro i pol, što na tako mali iznos predstavlja znatan skok, dok je zaokruživanje cijena na niže realno očekivati tek kod trajnih potrošnih dobara veće vrijednosti, ali se ne navodi što bi to konkretno bilo.

Voće i pića bit će skuplji

Prema projekcijama HNB-a, očekuje se da bi novine i knjige tako od 2023. u Hrvatskoj mogle poskupjeti 2.06 posto, financijske usluge 1.9, usluge smještaja 1.7 posto, obuća 1.6, sportske usluge 1.5 posto, a ugostiteljske 1.2 posto.

Neke zemlje eurozone, poput Finske, nakon uvođenja konverzije bilježile su i rast cijena voća, iako nije isključeno da se ono dogodilo i zbog klimatoloških razloga. U Irskoj je najveći skok cijena bio u sportskim i rekreativnim uslugama, u Slovačkoj su najviše poskupjeli hrana i bezalkoholna pića, dok susjedna Slovenija na prvome mjestu bilježi poskupljenja u restoranima i kafićima, poput poskupljenja popravka obuće i kućanskih aparata, a potom i usluga prijevoza.

U načelu, razna istraživanja daju različite procjene o učincima konverzije nacionalnih valuta u euro pa tako Eurostat utvrđuje da je rast u prosjeku za eurozonu 2000. i 2001. godine iznosio između 0,1 i 0,3 posto dok neka druga istraživanja sugeriraju rast cijena od 0,34 posto.

Ono što je sigurno jest da su učinci različiti od zemlje do zemlje. Na primjer, rizik povećanja cijena smanjuje se u zemljama s prigušenim rastom potrošnje jednako kao i kod onih članica koje prije uvođenja konverzije uvedu obavezno isticanje cijena u obje valute u trgovinama, a rast cijena obično bude prigušen i na onim tržištima na kojima je veći stupanj konkurencije.

“Ne očekujemo divljanja”

“Ne očekujemo divljanje cijena, ali očekujemo manja poskupljenja u skladu sa statistikom koja je bila zabilježena u ostalim tada novim članicama Europske unije”, rekao je ovih dana guverner Boris Vujčić u pokušaju da umiri građane.

S obzirom na činjenicu da je sva roba ionako poskupjela već sada, i to po znatno većim stopama od onih koji se predviđaju za dvije godine, glavnu krizu smo očito već odradili.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.