Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter gostovala je kod naše Nataše Božić u Točki na tjedan. 2025. dočekujemo s izvješćem o stanju ljudskih prava koje još od kraja 2022. čeka na raspravu. Bez rasprave nema ni implementacije korisnih smjernica i preporuka koje za cilj imaju poboljšanje ljudskih prava.
Ako je ovo signal…
Ured pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter krenuo je u izradu izvješća za 2024. godinu u trenutku kada vladajući nisu raspravili ni ono za 2022. godinu.
“To je zabrinjavajuće. To je zanemarivanje problema na koje ukazuju građani. No mi smo jednako motivirani, u slučaju da nam netko šalje signal da napravimo manje kritično izvješće. Ovo za 2024., će biti jednako opsežno, jednako objektivno i jednako kritično kao što to propisuju Ustav i međunarodno pravo”, ističe Šimonović Einwalter.
Naglašava da je posebno izvješće o pandemiji – također ostalo netaknuto.
Najveće kašnjenje u 20 godina
“Ono je davalo smjernice kako graditi otpornost na buduće krize. Pitanje mentalnog zdravlja mladih isto je jedna od tema neraspravljenih izvješća”, navela je zabrinjavajuć podatak pravobraniteljica.
“Na sjednici Odbora za ljudska prava su bile tri točke, 1. točka je bilo Izvješće o rad HRT-a, 2. izvješće Pravobranitelja za osobe s invaliditetom i ja tamo sjedim i mislim si – ja na Dan ljudskih prava slušam tuđa izvješća, a o mojem za 2022. se još nije raspravilo. To izvješće govori o jako puno područja i problema, o pritužbama i cijelom nizu podataka koje mi prikupljamo, analizama… Kad se ono drže na ledu, ono gubi oštricu i podaci zastarijevaju”, pojašnjava.
Odgovarajući na pitanje što stoji iza takve nezainteresiranosti, Šimonović pitanje odgovornosti usmjerava na vladajuće.
“Svi uvjeti za raspravu Izvješća za 2022. na plenarnoj sjednici su stečeni, no za 2023. nema ni formalnih uvjeta za raspravu jer Vlada nije dala mišljenje”, govori i otkriva podatak da je ovo najveće kašnjenje u posljednjih 20 godina.
No Einwalter donekle umiruje ističući da Izvješće nije ni približno jedini mehanizam kojeg Ured ima, a kojim odgovaraju na više od pet tisuća pristiglih predmeta godišnje.
“Redovito dajemo mišljenje na zakonodavne procese, sudjelujemo u nizu radnih skupina, provodimo istraživanja, idemo po terenu…”, nabraja Šimonović Einwalter, no još jednom naglašava važnost dokumenta Izvješća kao i činjenicu da je vrlo bitna uloga nje kao pravobraniteljice zanemarena jer o navedenom nema prilike pričati u Saboru.
“To je ono kako je ustavotvorac i zakonodavac propisao da taj mehanizam treba funkcionirati. Ja nemam velike ovlasti, no koliki će biti učinak institucije je direktno vezano kakvu pažnju potporu i poštovanje takva nezavisna institucija dobiva od Sabora i Vlade. Neugodno mi je podsjećati i spominjati da je to jedina institucija izrijekom navedena kao opunomoćenik za zaštitu i promicanje ljudskih prava. Da li to tako Sabor vidi i uvažava li se ta institucija u ustavnopravnom poretku… ja mislim da ne”, smatra.
Rasprava omogućava implementaciju
Što se onda događa s preporukama koje su vitalan dio neraspravljenih izvješća?
“Stupanj implementacije preporuka je itekako povezan s time kada je izvješće raspravljeno. Za razliku od kolega posebnih pravobranitelja, ako se Sabor negativno izjasni o izvješću, to ne znači kraj mog mandata – mene se puno teže riješiti”, pojašnjava pravobraniteljica, no ističe sljedeće:
“Oštrica se tupi vremenom koje Izvješće provede u ladici, na to i upozoravam u javnosti. Pojedinačni predmeti idu dalje, bez obzira na dato mišljenje i oni su u uzlaznom trendu. Ja nisam oporbena političarka, ja dajem konstruktivne preporuke, ne kritike radi, nego da pomognu da situacija za građane u Hrvatskoj bude bolja”, naglašava.
Glavne pritužbe
Otkriva i na što su se u 2024. građani najviše žalili:
“Na razne oblike diskriminacije, na zdravstvo i radnopravne situacije. Ta tri područja su svake godine u vrhu, a visoko je i pravosuđe, imovinskopravni odnosi i komunalni problemi”, pobrojala je glavne boljke građana.
Pristup zdravstvenoj zaštiti je jedan od najglasnijih pritužbi: “To su nedostupnost u smislu dugih lista čekanja, ali i na pojedinačne liječnike i njihovu komunikaciju. Puno toga se tiče sustavnih problema, najproblematičnije ističe područja onkologije i palijativne skrbi.
“Nekad čitam pritužbe i pitam se je li ovo moguće. To su najteže životne situacije gdje nam se obraćaju članovi obitelji, ali i sami pacijenti”, pojašnjava.
Kod palijative je jedan od gorućih problema otpuštanje starijih ljudi iz bolnica koji su prepušteni sami sebi. “Kad zdravstveni sustav manjka kapaciteta, tu mora uskočiti sustav socijalne skrbi.
Komentirala je i tragičan slučaj dječaka s teškim invaliditetom koji je 27. rujna preminuo nakon što se u Podružnici Kraljevica – Oštro Centra za rehabilitaciju Rijeka ugušio komadom pizze dok je bio zaključan u sobi jer mu je izrečena posebna mjera izolacije.
“Strašni, dugotrajni problemi. Uvijek me iznova ljuti što se mora dogoditi tragedija da e zapitamo – što je s tim sustavima, kakvi su tamo uvjeti, kako žive ti ljudi, jesu li zaposleni pravi ljudi za taj posao?”, kritizira tromost sustava Šimonović Einwalter i ističe da ima cijeli niz insitucija koji njen Ured obilazi.
“Što se sve može vidjeti u psihijatrijskim bolnicama u Hrvatskoj… Pozivam sve da pročitaju izvješće, a zbilja ima strašnih stvari, kao i u domovima za starije, ali i zatvorima. Postoje neki standardi koji se moraju poštovati, a za koje vidimo da ih se – ne poštuje”, zaključuje ona.
Izvješće Pučke pravobraniteljice dostupna su na OVOM LINKU.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare