Još uvijek nisu javno objavljeni rezultati DNK analize tragova prikupljenih nakon brutalnih navijačkih nereda u Ateni. Kakve će odgovore oni dati istražiteljima, je li uobičajeno da sve traje toliko dugo, jesu li analize unutar EU standardizirane? Pitanja su to što smo ih postavili Želimiru Radmiloviću, sudskom vještaku za traseologiju koji je posebno specijaliziran za tragove krvi.
“Duljina trajanja analize DNK ovisi o brojnim okolnostima i može biti od par dana do više tjedana. Ukoliko se radi o analizi DNK iz tzv. nespornog uzorka, odnosno brisa bukalne sluznice ili krvi poznate osobe, postupak je relativno brz. Međutim, kad se radi o tragovima s mjesta događaja, tijela osoba, odjeće, obuće i predmeta, procedura je kompliciranija i tada analiza u pravilu traje znatno dulje”, navodi Radmilović i pojašnjava da su tragovi DNK oni koji sadrže živu stanicu iz koje se može izdvojiti molekula DNK.
Gdje sve nalazimo tragove DNK?
“Ponekad se tragovi pronalaze kao notorni tragovi krvi, tkiva, kose i slično. Ukoliko su ti tragovi pravilno osigurani, analiza DNK traje kratko, a rezultati su apsolutno pouzdani”, ističe vještak.
“Kad se tragovi DNK pojavljuju u obliku tzv. mikro tragova biološkog podrijetla, koji nisu vidljivi golim okom, poput sline, epitela, tragova krvi i slično… procedura je znatno složenija i dugotrajnija. Naime, laboratorijskom obradom tijela, odjeće, obuće i predmeta treba prvo detektirati eventualne tragove, izdvojiti ih i zatim provesti analizu pronađenog uzorka. Pronalaženje takvih tragova je zahtjevan i dugotrajan postupak, jer se metodom tzv. briseva prvo skidaju eventualni tragovi s površine objekta, a zatim se laboratorijski obrađuje svaki izuzeti bris. Na tijelu jedne osobe, te njezinoj odjeći i obući može se pronaći više desetaka uzoraka. Logično je da u takvim slučajevima analiza DNK može trajati više tjedana”, navodi.
Što bi mogao biti razloga zbog kojeg se već više od tjedan dana čekaju rezultati DNK analize iz Grčke? Je li problem zbog velikog broja osumnjičenih ili zbog ljetnog doba i godišnjih odmora?
“S obzirom da se u grčkom slučaju radi o vrlo kompleksnoj situaciji: razvedeno mjesto događaja, veliki broj sudionika događaja i druge okolnosti, za pretpostaviti je da je trebalo osigurati i iznimno veliki broj tragova s mjesta događaja, osoba i njihove odjeće i obuće, kao i tragova s predmeta koji se mogu dovesti u vezu s događajem. Pronalaženje tragova pogodnih za analizu i sama analiza DNK je dugotrajan i zahtjevan postupak, pa ne iznenađuje duljina trajanja vještačenja”, smatra Radmilović.
Koliko je količinski uzorka dovoljno za DNK analizu?
“Za analizu DNK dovoljna je stanica tkiva, odnosno njena jezgra. To je jezgrina ili kromosomska DNK. Dostatan je mitohondrij, iz koje dolazi mitohondrijska DNK. Sama molekula DNK je mikroskopske veličine, nevidljiva golim okom. Istovremeno, zanimljivo je da je ukupna nakupina DNK u jednoj stanici, tzv. DNK lanac duljine do dva metra”, objašnjava vještak.
Je li moguće da počinitelj ubojstva u Ateni uopće nije ostavio DNK?
“Kod kaznenih djela poput nereda u Ateni nije moguće isključiti da počinitelj nije ostavio tragove pogodne za analizu DNK na žrtvi. Naime za prijenos takvih tragova uglavnom je potrebno ostvariti kontakt golog dijela tijela počinitelja s tijelom ili odjećom žrtve. Ukoliko bi počinitelj bio ozlijeđen tijekom događaja na žrtvi bi se mogli naći njegovi tragovi krvi, dok je mogućnost prijenosa drugih tragova s počinitelja na žrtvu ograničena.
U sličnim slučajevima počinitelja i žrtvu se traseološki povezuje preko sredstva počinjenja, jer se na njemu mogu pronaći tragovi DNK počinitelja, posebno na mjestu gdje ga je držao rukama, ili pak tragovi DNK žrtve iz krvi, tkiva i epitela ozljede. S druge strane, na tijelu i odjeći osoba koje su se nalazile u relativnoj blizini ili u kontaktu sa ozlijeđenom žrtvom mogu se također pronaći tragovi krvi, DNK žrtve, pogodni za analizu.
Razlikuju li se tehnike za DNK analizu od zemlje do zemlje, ili unutar EU postoji jedinstvena metoda?
“Forenzički laboratoriji policija zemalja Europske unije povezani su u mrežu (ENFSI) koja predstavlja jedinstveni okvir za suradnju i razmjenu podataka, te standardizaciju svih forenzičkih postupaka od metoda i instrumentarija do ljudskih potencijala. Zato se može kazati da su postupci analize DNK u zemljama Europske unije u znatnoj mjeri ujednačeni i standardizirani”, rekao nam je na kraju vještak Želimir Radmilović.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare