Osjećaj sreće, dobro raspoloženje i kvalitetan san - za sve te pojave možemo zahvaliti dovoljnim razinama dopamina u našem organizmu. Radi se o jednom od glavnih neurotransmitera u mozgu koji ima brojne uloge, a najočitija je dobar osjećaj kroz nekoliko različitih elemenata i reakcija.

Neurotransmiteri poput dopamina su molekule koje prenose signal između neurona. Uz dopamin poznati su i serotonini, adrenalin i acet-kolin. Dopamin utječe na velik broj neurona te djeluje čak i izvan živčanog sustava. Iako je najviše poznato da dopamin stvara osjećaj sreće, on može utjecati na krvne žile, bubrege, gušteraču te na kompletan imunološki i neuroimunološki sustav. Nerijetko se uz serotonin govori da je dopamin hormon sreće.

Prilikom razgradnje u metabolizmu dopamina sudjeluje nekoliko enzima pa kao njegov produkt nastaje adrenalin. Stoga nije neobično da uz dobar osjećaj koji uzrokuje dopamin dolazi i uzbuđenost koju pruža adrenalin.

Kako djeluje dopamin?

Djelovanje dopamina u organizmu se očituje nakon njegovog utjecaja na receptore D skupine. Među tim receptorima oni su koji su bitni kod kretanja, kognitivnog pamćenja i razmišljanja, učenja, regulacije rasta, hranjenja, spavanja, ali i procesiranja boli. Dopamin utječe i na skupinu receptora koja je zaslužna za pamćenje, regulaciju raspoloženja i emocija te kontroliranja nagradom motivirajućeg ponašanja.

U slučaju normalne razine dopamina stvara se dobar osjećaj. Ovo su neke od reakcija organizma na normalnu razinu dopamina.

• osjećaj uzbuđenosti
• veselje i sreća
• osjećaj privlačnosti
• strastvenost
• energičnost
• euforičnost
• zaljubljivost
• pojačana koncentracija
• fizička snaga
• bolje pamćenje

Smatra se kako je dopamin jedan od glavnih razloga preživljavanja naše vrste jer nas on navodi na traženje rješenja i aktivno kretanje. Dopamin nam je potreban za osnovno tjelesno funkcioniranje, no smanjivanje razine dopamina također utječe na naše ponašanje.

Male razine dopamina uzrokuju:

• lijenost
• manju motivaciju
• loš osjećaj
• težu koncentraciju

Razina dopamina može se kontrolirati različitim ponašanjima. Poticanje stvaranje dopamina nije loše jer manjak istog može uzrokovati bezvoljnost.

Kako povećati razinu dopamina?

Dopamin se stvara u slučaju kada se nagrađujemo nečime što volimo, nečime u čemu uživamo. To može biti omiljena serija, druženje s obitelji ili prijateljima pa i samo komad najdraže hrane.

Problem kod dopamina nastaje kada prestanemo podraživati organizam stvarima koje stvaraju dopamin. Zbog toga nije neobično da nakon što ste duže radili ono što volite jako teško pronalazite volje i želje za odraditi posao, učiti ili izvršiti neku drugu obavezu. Ista stvar je i s korištenjem opijata ili droga koje uzrokuju osjećaj ugode i sreće za vrijeme konzumiranja, no u apstinenciji je loš osjećaj pojačan i intenzivan.

Što je to dopaminski post?

Kako smo već naveli, povišena razina dopamina stvara dobar osjećaj, a manjak istog može izazvati tugu i bezvoljnost. Nakon što je osoba imala visoku razinu dopamina nerijetko se događa osjećaj nevoljkosti za druge obveze. Iz tog razloga se ponekad nije loše odlučiti za dopaminski post ili dopaminski detox.

Radi se o apstiniranju od stvari koje volite raditi. Tako jedan dan u tjednu odaberite ne raditi baš ništa u čemu uživate ili nešto što inače volite raditi u slobodno vrijeme. Nemojte koristiti društvene mreže, igrice, čitati knjigu ili gledati serije i filmove. Sve to uzrokuje brzo podizanje dopamina. Ono što je dopušteno je da meditirate, odmarate, učite, trenirate, šetate ili naprosto razmišljate.

Ovo uzrokuje lakše podizanje dopamina pri izvođenju stvari koje vas možda inače ne vesele previše, kao i poboljšanu percepciju i koncentraciju. Ne pretjerujte s ovim aktivnostima, već tu tehniku koristite razumno i samo povremeno.

Višak dopamina i nastanak bolesti

Previsoka razina dopamina ili njegovo manje izlučivanje može se očitovati u obliku poremećaja ili bolesti. One bolesti povezane upravo s poremećajem dopamina su:

• shizofrenija
• poremećaji raspoloženja
• Parkinsonova bolest
• hiperaktivan poremećaj
• deficit pažnje

U shizofreniji je zabilježeno puno više otpuštanja endogenog dopamina, kao i da pretjerana aktivnost dopamina uzrokuje iskrivljeno ponašanje, percepciju i govor. Iako još uvijek nije razjašnjeno do kraja, vjeruje se da dopamin i shizofrenija imaju povezanost u slučaju intenzivne osjetljivosti na neurotransmiter.

Kod Parkinsonove bolesti koja se češće javlja u starijoj dobi, a obilježava ju degenerativni poremećaj, simptomi se javljaju postepeno te u većem broju slučaja rezultiraju demencijom. Izostanak dopamina uzrokuje motoričke abnormalnosti koje su specifične kod Parkinsonove bolesti. Simptomi se pojavljuju kada dođe do gubitka od 80% dopaminskih neurona.

Hiperaktivni poremećaj jedan je od čestih psihičkih poremećaja pažnje i koncentracije. Još uvijek nije u potpunosti razjašnjena uloga dopamina u ovom poremećaju, no ona postoji.