Je li melatonin opasan?

Ali kao i kod svakog dodatka, važno je razumjeti što točno unosimo u svoje tijelo. Hajdemo razjasniti sve nedoumice oko melatonina i otkriti kada može pomoći, a kada može predstavljati rizik.

Što je zapravo melatonin?

Melatonin nije obična kemikalija – to je hormon koji naš mozak prirodno proizvodi tijekom noći. Njegova glavna uloga je regulacija našeg cirkadijanog ritma, odnosno našeg unutarnjeg 24-satnog biološkog sata koji nam govori kada je vrijeme za spavanje, a kada za budnost.

Zanimljivo je da proizvodnja melatonina u našem tijelu započinje kada padne mrak, a zaustavlja se kada smo izloženi svjetlu. To je razlog zašto gledanje u zaslon mobitela ili prijenosnog računala prije spavanja može poremetiti vaš san – plavo svjetlo koje emitiraju ovi uređaji može blokirati prirodnu proizvodnju melatonina.

Iako je njegova primarna funkcija vezana uz regulaciju sna, istraživanja pokazuju da melatonin ima i druge važne uloge u tijelu. Međutim, ovi učinci još uvijek nisu u potpunosti razjašnjeni i predmet su kontinuiranih istraživanja.

Kada melatonin može pomoći?

Mnogi ljudi posežu za melatoninom kao dodatkom prehrani kada imaju problema sa spavanjem. Ali je li to uvijek opravdano? Evo nekoliko stanja kod kojih melatonin može biti koristan:

Nesanica

Jedno od najčešćih stanja za koje ljudi koriste melatonin je nesanica. Nekoliko studija je pokazalo da melatonin kao dodatak prehrani može pomoći u borbi protiv nesanice. Konkretno, može:

• Skratiti vrijeme potrebno da zaspimo
• Poboljšati kvalitetu sna
• Produljiti trajanje sna

Međutim, važno je naglasiti da s doziranjem ne treba pretjerivati. Istraživanja su pokazala da već 0,3 mg melatonina može uspješno djelovati. Liječnici najčešće preporučuju doze od 1 do 3 mg koje treba uzeti sat vremena prije spavanja.

"Jet lag" (poremećaj uzrokovan promjenom vremenskih zona)

Ako često putujete kroz različite vremenske zone, melatonin vam može pomoći u prilagodbi na novo vrijeme i ublažiti simptome "jet laga".

Poremećaji faze spavanja i buđenja

Kod ljudi koji imaju poremećeni ritam spavanja i buđenja, melatonin može pomoći u ponovnom uspostavljanju zdravog ciklusa spavanja.

Anksioznost prije i poslije operacije

Zanimljivo je da melatonin može pomoći u smanjenju tjeskobe koju pacijenti osjećaju prije ili nakon operativnog zahvata.

Pomoć djeci s određenim poremećajima spavanja

U nekim slučajevima, melatonin može biti koristan i za djecu s određenim poremećajima spavanja, ali o tome više u nastavku.

Je li melatonin opasan za specifične skupine ljudi?

Iako je melatonin općenito siguran za većinu ljudi kada se koristi kratkoročno i u preporučenim dozama, postoje određene skupine ljudi koje bi trebale biti oprezne ili ga potpuno izbjegavati.

Trudnice i dojilje

Ako ste trudni ili dojite, melatonin nije za vas. Stručnjaci savjetuju da trudnice i dojilje ne bi trebale uzimati dodatke melatonina jer nema dovoljno istraživanja o njegovoj sigurnosti u ovim specifičnim stanjima.

Osobe s demencijom

Melatonin se ne preporučuje osobama koje pate od demencije. Američka akademija za medicinu spavanja uvrstila je ovu preporuku u svoje smjernice iz 2015. godine, koje su preuzela i druga stručna društva.

Starije osobe

Kod starijih osoba melatonin može ostati aktivan duže nego kod mlađih ljudi, što može dovesti do dnevne pospanosti i drugih nuspojava. Također, s godinama se prirodno smanjuje razina melatonina u organizmu, što može utjecati na način na koji tijelo reagira na dodatke.

Osobe koje uzimaju određene lijekove

Ljudi koji uzimaju lijekove trebaju se posavjetovati s liječnikom prije korištenja melatonina jer može doći do interakcija. Posebno oprezne trebaju biti:

• Osobe s epilepsijom
• Osobe koje uzimaju lijekove za razrjeđivanje krvi

Je li melatonin siguran za djecu?

Ovo je pitanje koje muči mnoge roditelje. Dodaci melatonina čine se sigurnima za većinu djece ako se koriste kratkoročno, ali nema mnogo studija koja su uključila djecu u istraživanja.

Što je još važnije, malo je informacija o dugoročnim učincima korištenja melatonina kod djece. S obzirom na to da je melatonin hormon, moguće je da može utjecati na hormonalni razvoj djeteta, uključujući:

• Pubertet
• Menstrualni ciklus
• Prekomjernu proizvodnju hormona prolaktina

Nuspojave prijavljene nakon uzimanja melatonina u djece obično su blage i uglavnom uključuju:

• Pospanost
• Pojačano mokrenje u krevet ili mokrenje u večernjim satima
• Glavobolja
• Vrtoglavica
• Uznemirenost

Prije nego što date melatonin svom djetetu, svakako se posavjetujte s pedijatrom.

Može li melatonin pomoći radnicima u noćnim smjenama?

Rad u noćnim smjenama može poremetiti naš prirodni cirkadijani ritam, što dovodi do pospanosti na poslu i otežanog spavanja tijekom dana. Ali može li melatonin pomoći u ovim situacijama?

Rezultati istraživanja nisu jednoznačni. Jedan pregled sedam studija iz 2014. godine, koji je uključio 263 sudionika, sugerirao je da ljudi koji uzimaju melatonin mogu spavati oko 24 minute duže tijekom dana. Međutim, drugi aspekti sna, poput vremena potrebnog za uspavljivanje, možda se neće poboljšati.

Drugi pregled, koji je uključio osam studija s ukupno 300 sudionika, imao je neuvjerljive rezultate. Šest od tih studija bilo je visoke kvalitete, ali zbog nekonzistentnih rezultata, nisu dane konkretne preporuke za upotrebu melatonina kod radnika u noćnim smjenama.

Može li melatonin pomoći kod COVID-19?

U tijeku su istraživanja koja se bave učincima melatonina na COVID-19, ali ona su još uvijek u ranoj fazi. Postoji nekoliko randomiziranih kontroliranih ispitivanja koja bi mogla povezati korisnost melatonina u prevenciji i liječenju COVID-19, no prerano je donositi konačne zaključke.

Koje su potencijalne nuspojave melatonina?

Pregled o sigurnosti dodataka melatonina u kratkoročnim istraživanjima, koja su uključila odrasle, kirurške bolesnike i kritično bolesne, pokazao je samo blage nuspojave. Neke od njih su:

• Glavobolja
• Vrtoglavica
• Mučnina
• Pospanost tijekom dana

Također, postoji mogućnost alergijske reakcije na melatonin, iako je to rijetko.

Oprez s doziranjem i kvalitetom proizvoda

Kada govorimo o potencijalnoj opasnosti melatonina, važno je spomenuti dva ključna čimbenika: doziranje i kvalitetu proizvoda.

Oprezno s dozama

Komercijalni pripravci melatonina uglavnom sadrže više aktivne tvari nego što to prirodno proizvodi naše tijelo. Zbog toga je preporuka melatonin uzimati u najnižoj dozi koja je učinkovita i postupno ju povećavati samo ako je potrebno.

Kvaliteta proizvoda može varirati

Američka studija iz 2017. godine testirala je 31 različit dodatak melatonina kupljenih u trgovini i ljekarni. Za većinu dodataka, količina melatonina u proizvodu nije odgovarala onome što je navedeno na etiketi proizvoda.
Ovo otkriće naglašava važnost kupovine melatonina od pouzdanih proizvođača i provjerene kvalitete. Uvijek birajte proizvode koji su testirani od strane neovisnih laboratorija.

Zakonska regulativa melatonina

Zanimljivo je da se melatonin ne tretira jednako u svim zemljama. U nekim zemljama se smatra dodatkom prehrani i podliježe manje strogim propisima nego lijekovi. U drugim zemljama, melatonin je dostupan samo na recept i klasificira se kao lijek.
Prije nego što počnete uzimati melatonin, važno je da se informirate o njegovoj regulativi u vašoj zemlji i da se uvijek posavjetujete s liječnikom, posebno ako već uzimate neke lijekove ili imate određene zdravstvene probleme.

Melatonin i rak – što znamo?

Dosad je provedeno nekoliko ispitivanja učinaka dodataka melatonina na simptome raka ili nuspojave povezane s liječenjem, no istraživanja su bila na manjem broju ispitanika i imala su mješovite rezultate.
U liječenju raka izuzetno je važno konzultirati se s liječnikom oko uzimanja bilo kakvih dodataka prehrani, uključujući melatonin. Neki dodaci prehrani mogu ometati standardne tretmane raka ili imati posebne rizike za ljude kojima je dijagnosticiran rak.

Kako optimalno koristiti melatonin?

Ako ste odlučili koristiti melatonin, evo nekoliko savjeta kako ga koristiti na najsigurniji način:

• Počnite s najnižom mogućom dozom – 0,3 do 1 mg je dobra početna doza za većinu ljudi.
• Uzimajte ga 30-60 minuta prije spavanja – ovo će dati vašem tijelu dovoljno vremena da ga apsorbira.
• Izbjegavajte gledanje u zaslone nakon uzimanja melatonina – plavo svjetlo može poništiti njegove učinke.
• Ne kombinirajte ga s alkoholom ili sedativima – ovo može pojačati pospanost do opasne razine.
• Ne vozite i ne koristite teške strojeve nakon uzimanja melatonina – može uzrokovati pospanost.
• Konzultirajte se s liječnikom ako uzimate druge lijekove – posebno one za razrjeđivanje krvi, kontrolu šećera u krvi, imunosupresive ili antikonvulzive.
• Ne koristite ga dugoročno bez liječničkog nadzora – dugotrajna upotreba nije dovoljno istražena.

Nakon svih razmatranja, možemo zaključiti da melatonin nije inherentno opasan kada se koristi pravilno, u preporučenim dozama i kratkoročno. Međutim, kao i svaki dodatak prehrani ili lijek, može predstavljati rizik za određene skupine ljudi ili kada se koristi nepropisno.

Melatonin može biti korisno rješenje za privremene probleme sa spavanjem, "jet lag" ili poremećaje cirkadijanog ritma. No, nije čarobno rješenje za sve probleme sa snom i ne bi se trebao koristiti kao dugoročna strategija bez liječničkog nadzora.

Ako imate kontinuirane probleme sa spavanjem, umjesto da se oslanjate isključivo na melatonin, razmotrite i druge strategije za poboljšanje sna:

• Održavanje redovitog rasporeda spavanja
• Izbjegavanje kofeina i alkohola prije spavanja
• Stvaranje mirnog i udobnog okruženja za spavanje
• Redovita tjelesna aktivnost (ali ne neposredno prije spavanja)
• Tehnike opuštanja poput meditacije ili dubokog disanja

I najvažnije – uvijek se posavjetujte s liječnikom prije nego što počnete uzimati bilo koji dodatak prehrani, uključujući melatonin, posebno ako imate zdravstvene probleme ili uzimate lijekove.