Muči li i vas? Bol u leđima pogađa čak 60 posto ljudi

Vašu kralježnicu čine 33 kosti poznate kao kralješci (pršljenovi), posloženi jedan na drugi. Taj se stup dijeli na pet segmenata: cervikalni (u vratu), torakalni/prsni (u razini prsnog koša), lumbalni (u razini trbuha) i sakralni (spoj s zdjelicom). Peti je kokcigealni dio, odnosno trtica – i vrlo je bolan kada se ozlijedi, piše Science Alert.

Kralješci su povezani brojnim zglobovima, uključujući i diskove koji omogućuju kretanje kralježnice u više smjerova. Iako bismo mogli misliti da bi kralježnica trebala biti ravna, ona se prirodno savija naprijed-natrag kako bi obavljala svoje važne funkcije.

No mnoga stanja mogu uzrokovati da se kralježnica savije više nego što bi trebala. To ne samo da može dovesti do boli, već i do čitavog niza drugih zdravstvenih problema.

"Udovičin grb"

Kralježnica također nosi težinu tijela, štiti leđnu moždinu te pomaže tijelu da se savija, isteže i rotira. Torakalni/prsni dio pričvršćen je za rebra i prirodno je zakrivljen unatrag – ta se zakrivljenost naziva torakalna kifoza.

Ponekad se, međutim, ta krivina izrazi naglašenije i vidljivije – često zbog osteoporoze (oslabljenih kostiju), dobnih promjena na mišićima i kralješcima ili dugotrajno lošeg držanja.

Medicinski naziv za to stanje je hiperkifoza, a često se kolokvijalno naziva i "udovičin grb", budući da je dva do četiri puta češća u žena.

Pognuto držanje s zaobljenim ramenima ("grbav" izgled) tipičan je znak hiperkifoze. U nekim slučajevima može postati toliko izražena da utječe na disanje jer se prsni koš ne može pravilno napuhati. Može utjecati i na gutanje jer vrat postaje vodoravniji, a jednjak potencijalno sužen.

I, naravno, obično se javljaju bol i ukočenost. To je zajednička tema kod većine bolesnika s abnormalnim zakrivljenjem kralježnice: kralješci gube pokretljivost, a živci koji izlaze iz leđne moždine mogu biti pritisnuti.

Skolioza

Druga vrsta deformacije koja se može pojaviti na kralježnici utječe ne samo na savijanje naprijed-natrag, već i u stranu.

Skolioza nastaje kada se kralješci zakrive bočno, rotiraju jedan u odnosu na drugi ili kolabiraju. To stvara različite deformacije, po veličini i težini.

Temeljni uzroci skolioze su raznoliki. Ponekad kosti mogu biti deformirane zbog traume, raka ili infekcije (poput tuberkuloze). Skolioza može biti prisutna od rođenja ili nastati zbog neuroloških poremećaja u ranoj dobi – primjerice kod cerebralne paralize.

Uz bolove u leđima, pacijenti mogu primijetiti i posturalne promjene kako skolioza napreduje. Lopatice ili rebra mogu više stršati, a odjeća može drugačije pristajati.

"Iskliznuti" i srasli pršljenovi

Pojedini kralješci u bilo kojem dijelu kralježnice ponekad se mogu pomaknuti zbog traume, trošenja (degeneracije) ili određenih zdravstvenih stanja (poput osteoporoze). Umjesto urednog slaganja, kralježak klizne naprijed i izađe iz linije. To se stanje zove spondilolisteza.

Taj pomak može prouzročiti pritisak na živce. Ako je pritisnut išijadični živac – najveći u ljudskom tijelu – mogu se javiti simptomi išijasa: bol, trnci ili utrnulost u stražnjem dijelu noge ili stražnjici.

Kralješci u donjem dijelu leđa ponekad mogu i abnormalno srasti. Stanje zvano ankilozantni spondilitis izaziva upalu u zglobovima i diskovima kralježnice, koji potom s vremenom očvrsnu. Drugi naziv je "bambusova kralježnica", jer kruti i nefleksibilni stup nalikuje tvrdoj stabljici bambusa.

Liječenje bolova u leđima

Upravljanje ovim stanjima – i bolovima koje uzrokuju – uvelike ovisi o veličini deformacije i izvornom uzroku. Čak i mala deformacija kralježnice može biti značajna.

Kod skolioze, primjerice, ortoze (udlage) koje usmjeravaju rast kralježnice mogu pomoći kod manjih deformacija u mlađih bolesnika. No za veće deformacije i one koje ne reagiraju na ortozu često je potrebna korektivna operacija.

Briga o držanju i zdravlju kostiju također pomaže u prevenciji problema s kralježnicom kasnije u životu. Vježbanje za jačanje leđa i ramena te izbjegavanje pogrbljenog sjedenja vrlo su dobre mjere. Upravljanje pridruženim stanjima kao što je osteoporoza prehranom, lijekovima i treningom snage također može pomoći.

U nekim je situacijama potrebna i kirurška intervencija – primjerice radi dekompresije živaca koji su pritisnuti ili "zgnječeni".

Vaša je kralježnica doista arhitektonsko čudo. Nije ni ravna ni kruta – i sposobna je za puno više nego što biste očekivali. No ta jedinstvena struktura sklona je problemima, osobito kada se prirodne krivine pretvore u deformacije.

Stara izreka "ojačaj leđa, ojačaj život" moto je kojeg bismo se svi trebali redovito prisjećati – i potražiti liječnički savjet ako se jave bolovi u leđima.