Mršavost se vraća na velika vrata: Jesu li lijekovi za mršavljenje promijenili ideale ljepote?

Tome pridonose i sve popularniji lijekovi za mršavljenje, dok se istodobno mijenja način na koji javno govorimo o tjelesnoj težini.

O tom zaokretu piše Hannah Marriott u opširnom tekstu za britanski Guardian, u kojem analizira promjene u standardima ljepote i utjecaj pokreta body positivity.

Prema podacima koje navodi, čak 97,5 posto modela na nedavnim revijama u četiri velike modne prijestolnice nosilo je konfekcijsku veličinu 4 ili manju prema američkom sustavu.

Pozornost je privuklo i sponzorstvo farmaceutske kompanije Eli Lilly, proizvođača lijekova za mršavljenje Mounjaro i Zepbound, na događaju Vogue World Milano. Organizacije koje se bave poremećajima prehrane kritizirale su povezivanje takvih lijekova s modnom industrijom.

Iz kompanije su poručili da žele razgovor o tjelesnoj težini usmjeriti s izgleda na zdravlje i smanjiti stigmatizaciju osoba s pretilošću.

Što se dogodilo s prihvaćanjem različitih tijela?

Pokret body positivity najveću je popularnost dosegnuo krajem 2010-ih, promičući prihvaćanje tijela bez obzira na njegov oblik ili veličinu.

Tigress Osborn, predsjednica američke organizacije National Association to Advance Fat Acceptance, podsjeća da pokret ima korijene u aktivizmu za prava osoba s većom tjelesnom težinom.

No, smatra da je modna industrija njegove poruke uglavnom pretvorila u marketinške kampanje, bez značajnijih promjena u poslovanju.

Slična iskustva opisuje umjetnica i dizajnerica Michaela Stark, koja tvrdi da su pojedini brendovi angažirali modele većih konfekcijskih brojeva, iako odjeću tih veličina nisu stvarno proizvodili.

Podaci pokazuju da je zastupljenost različitih veličina na modnim pistama posljednjih godina ponovno pala. Prema analizi Vogue Businessa, udio odjevnih kombinacija prikazanih na modelima standardnih, uglavnom manjih konfekcijskih veličina porastao je s 95 posto u 2023. i 2024. na 97 posto u sljedeće dvije godine.

Utjecaj lijekova za mršavljenje i društvenih mreža

Marriott navodi da je širenje lijekova iz skupine GLP-1, među kojima je i Ozempic, dodatno promijenilo odnos prema mršavljenju. Neke poznate osobe koje su ranije promicale prihvaćanje tijela također su izgubile kilograme uz pomoć takvih lijekova.

Osborn upozorava da bi njihova popularnost mogla povećati pritisak na osobe s viškom kilograma da smršave, čak i kada to same ne žele.

Važnu ulogu imaju i društvene mreže. Amanda Raffoul, docentica na Sveučilištu u Torontu, upozorava da algoritmi korisnicima mogu nametati sadržaje o mršavljenju i izgledu koje nisu sami tražili.

Istraživanja koja prenosi Guardian pokazala su da TikTok može poticati štetnu kulturu dijeta i pogrešno uvjerenje da je tjelesna težina najvažnije mjerilo zdravlja. Platforma je 2025. zabranila oznaku #SkinnyTok, povezanu s promicanjem nezdravih prehrambenih navika.

Mršavost se sve češće opisuje kao zdravlje

Prema analizi Hannah Marriott, jedna od najvećih promjena dogodila se u jeziku kojim se govori o tijelu.

Umjesto otvorenog isticanja želje za mršavošću, na društvenim mrežama i u reklamama sve se češće govori o kondiciji, mišićnoj definiciji, unosu proteina i zdravom načinu života.

Bivši aktivist pokreta body positivity Matthew Diaz danas zagovara koncept body neutrality, odnosno pristup prema kojem fizički izgled ne bi trebao biti temelj osobne vrijednosti.

Sugovornici Guardiana pritom upozoravaju na potrebu razlikovanja zdravstvenih pitanja od društvenih pritisaka povezanih s izgledom. Rasprava o tome kako govoriti o tjelesnoj težini, a pritom izbjeći stigmatizaciju i poticanje poremećaja prehrane, ostaje otvorena.