U 2021. rak je bio drugi vodeći uzrok smrti u Europskoj uniji te je zabilježeno 1,1 milijun smrtnih slučajeva od ove bolesti.
Procjene preživljavanja raka značajno se razlikuju ovisno o vrsti raka i zemlji.
Smrtnost povezana s rakom u Europi
Podaci uključuju 24 zemlje EU-a, osim Grčke, Mađarske i Luksemburga, te pet drugih europskih zemalja: Ujedinjeno Kraljevstvo, Švicarsku, Norvešku, Island i Tursku, tako da se usporedbe temelje na tih 29 zemalja, navodi Euronews.
Prema podacima OECD-a i Eurostata iz 2019. godine, rak pluća činio je 24 posto smrti povezanih s rakom među muškarcima i 15 posto među ženama. Rek debelog crijeva bio je odgovoran za 12 posto smrti u oba spola, rak prostate predstavljao je 10 posto smrti među muškarcima, dok je rak dojke činio 16 posto među ženama. Rak pluća je bio odgovoran za 24 posto smrti među muškarcima i 15 posto među ženama.
Rak pluća
Preživljavanje nakon raka pluća značajno varira diljem Europe: Bugarska je na dnu (7,7 posto), a Švicarska i Latvija na vrhu (20,4 posto).
Osim Bugarske, najnižni ishodi preživljavanja su zabilježeni Litvi (9,9 posto), Hrvatskoj (10 posto), Češkoj (10,6 posto) i Rumunjskoj (11,1 posto). Najveći ishodi zabilježeni su na Islandu (20,2 posto), Austriji (19,7 posto), Švedskoj (19,5 posto) i Norveškoj (19 posto).
Iako su nordijske zemlje općenito dobro rangirane, Finska je iznimka s preživljavanjem od 13 posto.
Rak debelog crijeva
Kad je u pitanju rak debelog crijeva, preživljavanje se kretalo od 51,1 posto u Hrvatskoj do 72,1 posto na Cipru. Prosjek EU-a iznosio je 60 posto. Ovdje su brojke za Hrvatsku prilično poražavajuće jer je na samom dnu ljestvice.
Nešto bolje brojke od Hrvatske imaju Slovačka (51,8 posto), Rumunjska (52,2 posto), Bugarska (52,4 posto) i Poljska (52,9 posto).
Najbolji ishodi, nakon Cipra, zabilježeni su na Islandu (68,2 posto), u Belgiji (67,9 posto), Švicarskoj (67,3 posto) i Norveškoj (66,7 posto).
Rak prostate
Preživljavanje kod raka prostate veće je u usporedbi s mnogim drugim vrstama raka. Prosjek EU-24 iznosi 87 posto, s dvanaest zemalja koje postižu razine preživljavanja iznad 90 posto. Cipar je zabilježio najbolje ishode (99,2 posto), a slijede ga Litva (94,3 posto) i Belgija (93,8 posto).
Najniže preživljavanje zabilježeno je u Bugarskoj od 68,3 posto, dok su Poljska, Rumunjska i Slovačka zabilježile procjene ispod 80 posto. U Hrvatskoj je zabilježeno 80,9 posto preživljavanja što je svrstava na petu poziciju s kraja ljestvice.
Rak dojke
Preživljenje od raka dojke također je relativno visoko, a prosjek u EU-u iznosi 82 posto. Cipar je na vrhu ljestvice s preživljavanjem od 92,8 posto, a odmah ga slijede četiri nordijske zemlje – bez Danske.
Litva i Rumunjska zabilježile su najniže preživljavanje, obje ispod 75 posto. U Hrvatskoj je zabilježen ishod od 78,6 posto, što je ponovno ispod prosjeka EU-a.
Rak gušterače i jetre
Preživljavanje kod raka gušterače i jetre u EU-u i dalje je vrlo nisko u usporedbi s mnogim drugim vrstama raka. Kad je u pitanju rak gušterače, najbolji ishod je zabilježen u Latviji 13,7 posto, a najlošiji na Malti 5,5 posto. Prosjek EU-a je oko 9 posto. U Hrvatskoj je zabilježena brojka od 8,4 posto.
Preživljenje od raka jetre variralo je od 4,2 posto u Estoniji do 20,7 posto u Belgiji, s približnim prosjekom za EU od 12 posto. Hrvatska je ponovno ispod prosjeka EU-a, s ishodom od 9,3 posto.
Rak želuca
Preživljavanje kod raka želuca bolje je nego kod raka gušterače i jetre, ali i dalje vrlo nisko. Preživljavanje se kretalo od 16 posto u Bugarskoj do 37,5 posto u Belgiji. Hrvatska je među tri zemlje s najlošijim ishodom – 20 posto.
Rak jajnika
Procjena preživljenja za rak jajnika u EU-u bila je u prosjeku 39,2 posto. Švedska je zabilježila najveće preživljavanje od 46,5 posto, a odmah iza nje su Cipar, Latvija i Norveška, gdje su procjene premašile 45 posto.
S druge strane, Malta (28 posto) i Irska (32, 8 posto) prijavile su najniže stope preživljavanja. Hrvatska je ponovno u donjem dijelu ljestvice s ishodom od 36 posto.
Limfomi
Preživljenje od limfoma, vrste raka krvi, u prosjeku je 61 posto u EU-u. Rumunjska i Bugarska prijavile su najniže procjene preživljavanja, ispod 45 posto, dok su Švicarska, Latvija i Island zabilježile najviše, više od 71 posto. Hrvatska je među pet zemalja s najlošijim ishodom – 52,7 posto.
Zašto preživljavanje varira među državama?
Michel Coleman, profesor na Londonskoj školi za higijenu i tropsku medicinu, navodi da su dva ključna objašnjenja zašto se preživljavanje toliko razlikuje među državama.
Jedan razlog je dob dijagnoze, a drugi je dostupnost različitih tretmana.
“Na primjer, radioterapija koja se koristi ili je značajna kao potencijalno kurativni tretman za gotovo polovicu svih karcinoma mnogo je dostupnija u bogatijim zemljama zapadne i sjeverne Europe nego što je to slučaj u manje naprednim zemljama istočne i u nekim slučajevima Južne Europe”, kazao je Coleman.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare