Cijena agresije: Moskovska burza pala 33 posto, rublja dotakla dno

Biznis 24. velj 202220:26 > 20:47
Izvor: Photo by Андрей Сизов on Unsplash

Vrijednost ruskih dionica se katastrofalno srušila u četvrtak, a vrijednost ruske rublje je dosegnula rekordno nisku razinu u četvrtak popodne nakon što je ruska vojska pokrenula napad na Ukrajinu, javlja CNN.

Invazija na Ukrajinu gotovo sigurno će pokrenuti novi val sankcija kojima je cilj izolirati Vladimira Putina i uzak krug njegovih najbližih suradnika, kao i rusku ekonomiju koja potpuno ovisi o izvozu fosilnih goriva.

Nakon što je u jutarnjim satima počeo napad na Ukrajinu, moskovska burza je isprva prekinula trgovanje dionicama, ali nakon što je prekid završen, dionice su krenule u slobodan pad, piše CNN.

Index moskovske burze MOEX pao je 45 posto prije nego se uspio malo povratiti u popodnevnim satima i smanjiti gubitak na 33 posto, dok je index RTS – koji je izražen u dolarima – završio dan s gubitkom od 39 posto. Burzovni krah je na kraju umanjio vrijednost najvećih ruskih kompanija za nekih 70 milijardi dolara.

Ruske banke i naftne kompanije su najgore prošle. Dionice Sberbanke, najveće banke u Rusiji, su izgubile 43 posto vrijednosti. Naftni gigant Rosneft, u kojem britanski BP drži 19.75 posto dionica, izgubio je 43 posot vrijednosti, a i dionice samog BP-a su pale 4,6 posto na londonskoj burzi. Gazprom, koji se bavi izvozom plina i koji stoji iza projekta Sjeverni Tok 2, je pao 35 posto.

Kako bi bar malo ublažila krah, ruska središnja banka je u 11 ujutro po lokalnom vremenu izdala priopćenje u kojem su brokerima naložili da suspendiraju kratkoročnu trgovinu dionicama u kojoj trgovci zarađuju na padanju cijene dionica, tzv. short selling, zbog kako su rekli “trenutne situacije na financijskom tržištu” i kako bi se “zaštitila prava i legitimni interesi investitora.”

Istovremeno, ruska rublja je pala na razinu od 88 rublji za 1 dolar, ili 8 posto niže od tečaja u srijedu, i to nakon što je u jednom trenutku dosegnula rekordno nisku vrijednost od 89.6 rublji za dolar. Središnja banka je najavila intervenciju na tržištu novca kako bi zauzdala pad vrijednosti rublje te druge mjere kako bi osigurala likvidnost bankarskom sektoru.

“Ovakva emotivna reakcija je bila neizbježna, ali stvari će se stabilizirati,” rekao je stranim novinarima glasnogovornik vlade Dmitri Peskov. “Poduzeli smo sve potrebne mjere,” dodao je Peskov.

SAD, Europska unija, Velika Britanija, i njihovi saveznici najavili su početkom ovog tjedna nove sankcije Rusiji nakon što je Moskva najavila slanje postrojbi u dvije samoproglašene separatističke republike u istočnoj Ukrajini. Njemačka je također reagirala i stopirala projekt plinovoda Sjeverni Tok 2.

Njemačka ministrica vanjskih poslova, Annalena Baerbock rekla je u četvrtak da će Europska unija uvesti “cijeli paket sankcija” protiv Rusije, i dodala da svijet mora “odlučno odgovoriti” jer ako to ne napravi riskira “plaćanje još veće cijene.”

Baltičke države – Litva, Estonija, i Latvija – predložile su izbacivanje Rusije iz SWIFT sustava kojeg koriste banke u cijelom svijetu za međunarodna plaćanja. U tom sustavu je 11,000 banaka iz 200 zemalja i teritorija. Isti prijedlog se mogao čuti i kasnije popodne u četvrtak u raspravi o ukrajinskoj krizi u britanskom parlamentu.

“Cijela međunarodna zajednica mora čvrsto osuditi rusku agresiju i nametnuti najstrože moguće sankcije kao odgovor na takve besramne postupke, a to uključuje i isključivanje ruskih banaka iz SWIFT-a,” rekli su u zajedničkoj izjavi ministri vanjskih poslova Litve, Latvije, i Estonije.

Udruženje koje upravlja sistemom SWIFT (Society for Worldwide Interbank Financial Telecommunication) izdalo je priopćenje u kojem je reklo da se radi o “neutralnom globalnom kooperativnom” društvu i da “bilo kakvu odluku o donošenju sankcija protiv država ili pojedinih pravnih osoba moraju donijeti isključivo nadležna tijela pojedinih vlada i njihovi zakonodavci.”

Isključivanje Rusije iz SWIFT-a bi moglo smanjiti ruski BDP za nekih 5 posto, tvrdio je bivši ruski ministar financija Aleksej Kudrin prije osam godina, kad se na zapadu o ovakvoj drastičnoj mjeri raspravljalo nakon ruske aneksije Krima 2014. godine.

Tijek događaja iz minute u minutu pratimo OVDJE.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar