Stručnjak za tržište rada Dominik Raškaj komentirao je u Novom danu s Ninom Kljenak situaciju u Hrvatskoj i zemljama regije. On smatra da će se tržište rada u skoroj budućnosti suočiti s krizom, ali i da nije sve crno te da ima razloga za optimizam.
Raškaj kaže kako se suočavamo s poteškoćama na tržištu rada koje se nastavljaju još od korona-krize. “Dodatno se situacija zakomplicirala prošle godine. Visokokvalificirana radna snaga nije mogla naći posao u Hrvatskoj. Ali nije to problem samo u Hrvatskoj, to je globalni problem. Dolazimo u situaciju da i zanimanja koja su tražena i trebala bi biti dob ro plaćane, to, nažalost, nisu. Gori problemi se događaju i u drugim zemljama.”
Oko 13 milijuna osoba u EU-u je trenutačno s ugroženim radnim mjestima. Zbog toga je dio onih koji su otišli spreman vratiti se u zemlje regije, ali i na radna mjesta na kojima su bili godinama ranije, upozorava Raškaj.
Na pitanje što se dogodilo, Raškaj navodi primjer autoindustrije u kojoj se, kaže, kasno reagiralo s porezima i carinama pa je došlo do kolapsa. KRiza je i u građevinskom sektoru. “Gradnja je stagnirala, zatvoreno je 20 tisuća građevinskih tvrtki u EU-u, ne traže se više ni projektanti ni inženjeri. Ni u Hrvatskoj se više ne traže građevinski radnici, a i ovo što se traži se traži za saniranje šteta. Građevinski sektor će u ovoj godini u laziti u jednu veću krizu. Građani njemačke su krenuli u agresivnu štednju”, upozorava Raškaj.
Što to znači za Njemačku? “Ni Njemačka nema konkretne mjere za pomoć poslodavcima. Ako ih i bude, one će se odnositi na njihove građane. Radnici koji su i prije 30-ak godina odlazili će biti otpisani i biti primorani vratit se u Hrvatsku. Tržište je preplavljeno ukrajinskim radnicima koji su izgurali radnike s Balkana. Stvaraju brojne probleme i Ircima u Irskoj, Irci se žale da imaju veća prava od njih. Zamislite u kakvom su onda položaju drugi strani radnici. Najviše trpi transport ,a ako dođe do kolapsa transporta, slijedi veliki lanac domino efekta koji bi mogao ugroziti opskrbu”,
Hrvatska ima najveći problem s uslužnim djelatnostima. Nedostaje poštara, konobara, vozača, problemi su u zdravstvu, a i u građevini.
On upozorava i kako nema sinergije između države i obrazovanja, ne rade se istraživanja o tome koja zanimanja su tražena i učenici se ne usmjeravaju u ta područja. Poslodavci se žale kako su primorani raditi na pola vremena ili čak stavljati ključ u bravu jer predugo moraju čekati na radne dozvole za strane radnike tijekom sezone.
On navodi i problem s kojim se poslodavci suočavaju kada odluče zaposliti strane radnike. Filipince navodi kao dobar primjer, kaže da se brzo i dobro prilagođavaju europskom tržištu i većina ih poznaje engleski jezik. Neki drugi strani radnici nisu tako dobro prilagođeni i da bi se od njih dobilo poželjnog radnika potrebno je uložiti mnogo vremena i sredstava. Zbog toga se, smatra, treba orijentirati prema povratku domaćih radnika koji su zainteresirani za to. U inozemstvu rastu troškovi života i sve više ljudi bi bilo zainteresirano za povratak ako bi im se omogućila dobra atmosfera i primjerene plaće. Država bi trebala poslodavca motivirati da daje veća primanja radnicima jer samo tako se može stvoriti održivo tržište rada, navodi Raškaj.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare