Kako 18-godišnjak kupi nekretninu u kešu? "Ili su snalažljivi ili..."

Kako će ovi podaci utjecati na stanje na tržištu nekretnina?

"Brojevi ne lažu", započinje Boro Vujović koji potvrđuje da je trend prodaje nekretnine u silaznoj putanji.

"Ono što gledamo da je na neki način paradoks i što stvarno nije bilo očekivano - broj transakcija je manji, a cijene su rasle. Kad pričamo o stanovima i kućama, relativno je nizak broj transakcija i taj pad jest 13 posto, ali on nije toliko strašan s obzirom na ukupan broj", ocjenjuje direktor Operete.

Komentirajući izglede "pucanja" nekretninskog balona, kaže da ne vidi da on postoji.

37 posto stranaca

"Mislim da nemamo balon, niti da imamo ikakvu naznaku balona. Velika je razlika između danas i 2008. kad je balon puknuo. Malo je tu nekretnina koje se kupuju špekulativno, a većina transakcija je vezana uz potrebe ljudi", smatra. Dodaje da u obzir treba uzeti i da je pad transakcija vezan uz strance koji čine 37 posto ukupnih transakcija.

"Imamo pad njihovih transakcija, a s druge strane se na tržištu događa nedovoljna ponudu, a imamo potražnju iz čega proizlaze visoke cijene", ocjenjuje.

Na pitanje što je dovelo do pada ponude, što govore statistike, odgovornost vidi u cijenama, ali i u politici banaka.

"Djelomično je uzrok i promjena kreditne politike banaka od polovine 2025. Ne može se više dobiti kredit na 100 posto iznosa, a promijenjene su i odredbe pri dobivanju kredita. Stranci pak kupuju po obali pa isti prodavatelji kupuju nekretnine u Zagrebu što sve to (tržište nekretnina) čini sustavom spojenih posuda", rekao je.

Ima li prostora za pad cijena?

"Teško je reći. Kad smo prognozirali 2025., prognozirali smo da cijene neće rasti, a statistika govori da su stanovi skuplji 15 posto. S druge strane, generator rasta je i inflacija, a dokle god je ona prisutna - cijene će rasti", predviđa on i dodaje da cijene nekretnina nisu rasle više od drugih proizvoda i usluga.

Kako kaže, pitanje je "tko to može platiti" i dodaje da nije niti poanta da naše nekretnine budu jeftinije zato što 91 posto Hrvata živi u vlastitoj nekretnini.

"Ustvari je naše nacionalno bogatstvo u nekretninama", zaključuje.

Na pitanje o sve češćoj pojavi o kojoj govore podaci Porezne uprave, 18-godišnjaci koji dolaze kupiti nekretninu "u kešu", Vujović odgovara:

"Ili su snalažljivi ili su roditelji ti koji su dali sredstva. Dijete ima mogućnost iskoristiti pogodnosti koje nudi država, ali stvarni kupci su - roditelji."