Koja europska zemlja će biti najviše pogođena američkim carinama?

Portugal bi se mogao suočiti s jednim od većih povećanja stvarnih američkih carina na svoj izvoz ako Washington u konačnici povisi novu opću uvoznu pristojbu na 15%, prema procjenama koje prenosi Jornal de Negócios — no neizvjesnost oko konačne stope uznemirila je izvoznike, piše Euronews.

Sjedinjene Države počele su 24. veljače primjenjivati globalnu uvoznu carinu od 10%, nakon što je predsjednik Donald Trump izjavio da želi da carina bude postavljena na 15%. Do promjene je došlo nakon presude Vrhovnog suda SAD-a, kojom je poništen Trumpov raniji sveobuhvatni plan carina.

Nekoliko sati prije stupanja mjere na snagu, američka agencija nadležna za carine poslala je uvoznicima dopis u kojem se navodi da će "svim zemljama biti naplaćena carina od 10% u razdoblju od 150 dana, osim ako nisu izričito izuzete”.

Izvori iz američke savezne vlade, koje citiraju američki mediji, navode da Trump i dalje namjerava uvesti carinu od 15% na temelju Odjeljka 122 Zakona o trgovini iz 1974., no još nije određen datum za službenu predsjedničku odluku kojom bi se povećanje odobrilo.

Ako stopa doista poraste na 15%, Jornal de Negócios izvještava da bi Portugal bio među zemljama EU-a koje bi zabilježile najveći rast troškova carina, pozivajući se na procjene belgijskog ekonomista Erica Dora s francuske poslovne škole IÉSEG.

Izuzeća bi mogla ublažiti učinak carina

Belgijski ekonomist Eric Dor rekao je za Euronews da naslovna carinska stopa može biti varljiva jer se stvarna carina znatno razlikuje od zemlje do zemlje, "ovisno o strukturi proizvoda koje izvoze u SAD”.

Pravni tekst koji je američka administracija objavila u petak - a kojim se uvodi jedinstvena carina od 10% - također navodi izuzeća za niz proizvoda, uključujući farmaceutske proizvode i elektroniku.

Dor je rekao da će zemlje koje izvoze veći udio izuzetih proizvoda imati niže prosječno carinsko opterećenje od onih koje uglavnom prodaju robu koja nije izuzeta. Dodao je da proizvodi s visokim udjelom čelika ili aluminija i dalje podliježu stopi od 50%.

To je važno jer je trgovinski dogovor EU–SAD, postignut prošlog srpnja, predvidio osnovnu stopu od 15% za većinu izvoza iz EU-a u Sjedinjene Države, uz zadržavanje carina od 50% na čelik i aluminij, kao i poseban skup izuzeća.

Dor je rekao da je prema tom sporazumu u prosincu „prosječna američka carinska stopa na uvoz iz Portugala iznosila samo 8,54%”, u usporedbi s „12,71% na uvoz iz Švedske”.

Dodao je da je prosječna stopa bila još niža za velike izvoznike izuzetih farmaceutskih proizvoda, uključujući Irsku, Belgiju i Francusku.

Na temelju toga, Dor tvrdi da bi Portugal prema srpanjskom sporazumu bio među zemljama EU-a s najnižim prosječnim carinskim stopama na izvoz u Sjedinjene Države, djelomično zato što je dio portugalskog izvoza bio izuzet te zato što Portugal izvozi relativno malo proizvoda pogođenih carinom od 50% na čelik i aluminij.

Problem je sada, upozorava, u tome što se popis izuzeća priložen novoj globalnoj carini od 10% razlikuje od izuzeća predviđenih u sporazumu EU–SAD, što stvara "veliku neizvjesnost” za europske izvoznike.

"Također nije jasno hoće li se za zemlje EU-a osnovna carina od 15% na robu koja nije izuzeta smanjiti na 10% ili će ostati na 15%”, rekao je Dor.

Ako bi se jedinstvena carina od 15% primjenjivala na svu robu, Portugal bi bio osma zemlja EU-a s najvećim povećanjem — oko 6,5%, rekao je Dor, naglasivši pritom da bi takav ishod ovisio o primjeni carina na svu robu te istaknuvši da "pravni tekst objavljen u petak navodi mnoga izuzeta dobra”, što bi moglo ublažiti udar.