Odakle NIS nabavlja naftu? "Kupuje se gdje god je moguće i dostupno"

Na svjetskom tržištu vlada neviđena potražnja za sirovom naftom. Kako je nedavno izjavio predstavnik Međunarodne agencije za energiju, razmjeri krize izazvane ratom u Iranu mogu se usporediti s dvama naftnim šokovima iz 1970-ih i krizom na početku rata u Ukrajini – zapravo, te tri krize zajedno jednake su sadašnjoj.

Ni NIS nije izuzet od posljedica, piše Forbes Srbija.

Iako iz NIS-a nisu odgovorili od koga trenutačno nabavljaju naftu i koliko je kriza na Bliskom istoku promijenila uobičajeni način nabave, Forbes Srbija doznaje iz izvora upućenog u trgovinu da se nafta kupuje iz Norveške, Gvajane, Iraka, Kazahstana, ali i iz Sjedinjenih Američkih Država.

Izvor navodi da se trenutačno kupuje sve što je dostupno na tržištu – osim ruske nafte, koja je pod sankcijama.

Podaci o uvozu sirovine nisu dostupni ni u nedavno objavljenom financijskom izvješću NIS-a. Podsjetimo, kompanija je prošle godine zabilježila gubitak od 12,2 milijarde dinara, odnosno 5,6 milijardi dinara na razini cijele grupe kad se uključe ovisna društva.

Što kažu u NIS-u

Forbes Srbija postavio je NIS-u pitanja o nabavi nafte, cijenama i mogućim problemima u opskrbi.

Iz kompanije su odgovorili da su, zbog globalne krize i makroekonomskih okolnosti, povećani poslovni rizici, ali da NIS prilagođava svoje poslovanje i poduzima mjere kako bi osigurao stabilnost, nabavu sirove nafte i sigurnu opskrbu tržišta.

Navode i da sve njihove benzinske postaje rade normalno i da su uredno opskrbljene, dok se prodaja odvija bez prekida. Što se tiče cijena, ističu da poštuju odluke nadležnih tijela, uključujući uredbu Vlade Srbije o ograničenju cijena goriva.

Izvor potvrđuje da situacija zasad nije kritična, ponajprije zahvaljujući moderniziranoj rafineriji u Pančevu koja omogućuje veću fleksibilnost u preradi različitih vrsta nafte.

"Kupuje se gdje god je moguće i čija god je nafta dostupna, pod uvjetom da se može preraditi u pančevačkoj rafineriji“, navodi izvor.

Odakle se ranije uvozila nafta

Prema podacima Agencije za energetiku iz 2021., Srbija je oko 20,7% potreba za naftom pokrivala iz vlastite proizvodnje, dok je 79,3% uvozila. Od toga je 64% dolazilo iz Iraka, 23% iz Rusije, 10% iz Kazahstana, a oko 3% iz Norveške.

Unatoč uvriježenom mišljenju da je NIS ovisio isključivo o ruskoj nafti, ona je činila između četvrtine i petine uvoza, dok je iračka nafta dominirala.

Godine 2022. u Srbiju je uvezeno 3,234 milijuna tona nafte – većinom iz Iraka (oko 52%), dok je ostatak dolazio iz Rusije i Kazahstana. Nakon početka rata u Ukrajini NIS je privremeno povećao uvoz iz Rusije, ali je taj trend prekinut nakon što je EU zabranila uvoz ruske nafte, a Srbija nije dobila izuzeće.

Odgođena prodaja

Dana 24. ožujka, kada je istekao rok za dogovor između MOL-a i Gazproma o prodaji većinskog udjela u NIS-u, američki OFAC odobrio je produženje roka do 22. svibnja.

Nekoliko dana ranije NIS je dobio produženje licence za uvoz nafte do 17. travnja, uz očekivanje da će se ona dodatno produžiti do svibnja.

Pregovori o prodaji udjela očito su zapeli, a razlozi se traže u ratu na Bliskom istoku i predstojećim izborima u Mađarskoj.

MOL zasad nije objavio hoće li se u posao uključiti i arapski ADNOC, odnosno hoće li dvije kompanije osnovati zajedničko poduzeće koje bi postalo novi vlasnik NIS-a.