Previše sitnog novca smeta mnogim kupcima. Na blagajni stoga rado “doniraju” manje iznose. Ali kome i gdje zapravo odlazi taj novac?

Kada pri kupovini iznos na računu završi na 99 ili 98 centi, mnogi kupci kažu “U redu je!”. Neki čak zaokružuju i do 50 centi. Svi pretpostavljaju da će preplaćeni novac dobro doći blagajnicama ili završiti u njihovim kasicama za kavu. Međutim, nije tako.

Zaposlenici koji rade na blagajni te upravljaju i nadziru blagajnu moraju osigurati ispravno upravljanje gotovinom. Na to su dužni ugovorom o radu.

Ako postoji mala razlika, dio manjka obično se oduzima od isplate manjka koju plaćate uz svoju plaću. Odgovarajući propisi navedeni su u tzv. ugovoru o nedostatku koji se prilaže uz ugovor o radu.

Upravo je u tom ugovoru regulirano i da se pozitivan manjak, odnosno višak novca na blagajni, mora predati poslodavcu. Potonji onda u svom računovodstvu plus vodi pod “Ostali prihodi, neredoviti”. Napojnica ne ide zaposlenicima, nego tvrtki.

Nasuprot tome, uslužni radnici kao što su konobari, frizeri, majstori, pa čak i poštari smiju primati napojnice u određenoj mjeri. Čak ni u privatnim pekarnicama ili mesnicama davanje napojnice često nije problem.

Na upit t-onlinea, zaposlenici u drogerijama rekli su da ni oni ne smiju primati napojnice te da su razliku morali predati tvrtki ako im se pojavi višak na blagajni.

Zašto je to tako?

Sudska praksa kaže da zaposlenici ne smiju sa sobom nositi (vlastiti) novac kada obavljaju poslove blagajnika, ostavljati ga u bilo kojem obliku pokraj blagajne ili općenito dok rade. Iz tog razloga većina zaposlenika stavlja višak isplata ili napojnica izravno u blagajnu.

Ako blagajnik ipak uzme višak novca sa sobom, može ga se optužiti za dvije stvari: korupciju – odnosno davanje povlaštenog tretmana kupcima, primjerice odobravanjem posebnog popusta, pri čemu blagajnici kao zahvalu dobivaju napojnicu.

Ili nepravilno vođenje blagajne – primjerice, uzimanje iznosa novca iz blagajne koji još nije odbijen od naknade za manjak ili stavljanje previše novca u blagajnu kako bi se iz predostrožnosti nadoknadile eventualne razlike i kako bi se izbjegle posljedice po zakonu o radu.

Blagajnici također ne smiju primati božićne darove ili male darove općenito – poput čokolade kao znak male zahvale. Jer i tada se inače mogu optužiti za primanje mita.

U nekim slučajevima također nije jasno jesu li artikl stvarno dobili na dar ili su ga možda sami uzeli s police – i ponovno ispisali račun kupcu kao dokaz kupnje.

Ako želite usrećiti zaposlenike supermarketa i diskonta, trebali biste biti ljubazni i strpljivi s njima. Darove, primjerice za Božić, dobro zamotane možete predati na šalteru informacija, piše Fenix Magazin.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.