
Nema jasnijeg dokaza rasta inflacije od povećanja broja artikla s ograničenim cijenama u Vladinim paketima mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena.
Prvi Vladin paket mjera u koji su uvršteni artikli s ograničenim cijenama bio je onaj treći po redu, donesen u rujnu 2022. godine. U njemu se našlo 10 osnovnih prehrambenih proizvoda poput mlijeka, suncokretovog ulja, brašna, šećera, mljevenog mesa… Godinu dana kasnije, u rujnu 2023. godine, Vlada je u tada petom po redu antiinflacijskom paketu mjera povećala broj artikala s ograničenim cijenama na 30, uvrstivši u njega i neprehrambene proizvode poput toaletnog papira i higijenskih uložaka.
Snažan rast inflacije Vlada je praktički potvrdila ovoga petka donijevši Odluku o izravnim mjerama kontrole cijena određenih proizvoda i određenih kategorija proizvoda u trgovini na malo, kojom je broj artikala sa zaštićenim cijenama više nego udvostručila – s 30 na čak 70.
“Za ovo su zaslužni potrošači”
Odluku o novom ograničenju cijena koja će stupiti na snagu 7. veljače, Vlada je donijela u vrijeme snažnog pritiska građana i medija zbog rasta cijena, dodatno pojačanim bojkotom trgovina pokrenutim s potrošačke platforme “Halo, inspektore”. Zanimljivo je da su usporedo s Vladinim širenjem tog paketa proizvoda, trgovački lanci zasebno krenuli zamrzavati cijene čak više stotina proizvoda iz ponude.

Tjednima ranije iz Vlade su stizali signali o proširenju liste proizvoda sa ‘zamrznutim’ cijenama. Nagađalo se da će neki dotadašnji ispasti s liste (na koncu nisu) te da bi na popisu trebalo biti više voća i povrća. Javnost je tek unatrag nekoliko dana saznala da će novi paket biti značajno veći od prethodnog.
Ekonomski analitičar Petar Vušković smatra nove Vladine mjere ograničavanja cijena ključnih proizvoda dobrima.
“Zahvaćeni su ključni proizvodi. Postavljene su granične cijene proizvoda, postavljeni su limiti. Popusti Konzuma i drugih trgovačkih lanaca su trenutno ispod tih limita. Za takve mjere spuštanja cijena su zaslužni potrošači. Nevjerojatno je da je online štrajk, bojkot cijena uspio. Ovo je ekonomski presedan. U ekonomiji je inflacija na svome vrhuncu kada potrošači krenu smanjivati potražnju. To se upravo događa”, rekao nam je Vušković.

Trgovci moraju postaviti plakati i posebne police
Osim drastičnog povećanja broja proizvoda s ograničenim cijenama, Vlada je obvezala trgovce da osiguraju najmanje jednu vrstu artikla iz iste kategorije proizvoda po najvišoj utvrđenoj cijeni. A kada se iscrpi određeni proizvod, obaveza je trgovca uvrstiti drugi po ograničenoj cijeni. Također ih je obvezala i na bolje informiranje potrošača o tim artiklima pa će od sada morati na vidljivom mjestu istaknuti plakate koji će sadržavati vizualnu identifikacijsku oznaku i popis artikala s ograničenom cijenom. A objekti površine veće od 400 četvornih metara morat će osigurati posebnu policu za prodaju proizvoda s ograničenim cijenama.
Time su ispunjeni i zahtjevi potrošačkih udruga. Ana Knežević iz Hrvatske udruge za zaštitu potrošača (HUZP) kaže da je isticanje plakata s popisom artikala ograničenih cijena jedna od najvažnijih stvari.
“Ljudi nisu znali o čemu se radi. Znali su da imaju pravo kupiti po tim cijenama, ali nisu znali što to imaju pravo kupiti i gdje se to u trgovinama nalazi”, rekla nam je Knežević.

“Tih proizvoda mora biti na policama”
Knežević je zadovoljna i jer bi se trebale proširiti ovlasti inspektorata koji provjeravaju drže li se trgovci donesenih odluka.
“Nije dovoljno da se inspekcijom samo konstatira kako robe u trgovini nema i da se napiše prekršajna prijava. Potrošači od toga nemaju ništa. Inspektorat već po Zakonu o zaštiti potrošača ima pravo opomenuti trgovca da ako nema te robe na policama dužan ju je staviti. Svrha je ove Vladine odluke da ljudi s nižim primanjima mogu kupiti osnovne proizvode po ograničenim cijenama. Ako je tako, onda tih proizvoda mora biti na policama, a kupci imaju pravo znati koji su to proizvodi. Da se ne dogodi, kao što se događalo, da je na listi bilo pakiranje toaletnog papira s 10 rola, a u trgovini je bilo pakiranja s osam, 12 ili 16 rola, samo ne ovih s deset. Sada toga više ne bi trebalo biti”, kazala je Knežević.
Uz dosadašnje proizvode na toj listi, sada su ondje i kruh, palenta, zobene pahuljice, kajzerica pecivo, pšenična krupica, ječmena kaša, suhi keksi bez punjenja, piškote, dvopek, kukuruzne pahuljice, još dvije vrste tjestenine, panceta, šunka u ovitku, čajna pašteta, tirolska kobasica, kranjska kobasica, smrznuti oslić, riblja konzerva u biljnom ulju, kiselo vrhnje, svježi kravlji sir, maslac, svinjska mast, suhe šljive bez koštica, naranča u rinfuzi, crveni (žuti) luk u rinfuzi, kelj u rinfuzi, poriluk u rinfuzi, smrznuti grašak i mahune, kupus u rinfuzi, rezana cikla, jezgra oraha, voćni džem, negazirani narančin nektar, mljevena kava, jabučni ocat, uvin čaj, deterdžent za strojno pranje rublja u prahu, tekući deterdžent za ručno pranje posuđa i kruti sapun.

“Inflacija je postala mjera nereda na tržištu”
Ekonomskog analitičara Vuškovića pitali smo može li se ovom vladinom odlukom i dužom listom artikala s ograničenim cijenama obuzdati inflacija.
“Vjerujem da će se uskoro zatvoriti ovaj inflacijski ciklus koji traje već petu godinu, premda inflaciju nećemo u potpunosti iskorijeniti. Radi se monetarni zaokret na razini monetarne unije, ograničava se optjecaj novca, novac će postati skuplji, odnosno vrijedniji. Inflacija je postala mjera nereda na tržištu. Nije problem samo opći rast cijena, nego i oscilacije cijena na dnevnoj razini, ali i smanjivanje kvalitete. Sada je važno analizirati podatke. Moramo znati u kojem trenutku stati s bojkotom kako ne bi smanjili ekononsku aktivnost i izazvali recesijske pritiske. Ne želimo inflacijske pritiske zamijeniti recesijskim”, kazao je Vušković.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare