Strah ulagača od inflacije, oštar pad europskih burzi

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 2,3 posto, nakon što je već prošloga tjedna potonuo više od 4 posto.

Jutros je londonski FTSE indeks skliznuo 1,73 posto, na 10.106 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 2,61 posto, na 22.976 bodova, a pariški CAC 2,48 posto, na 7.795 bodova.

I na azijskim su burzama cijene dionica oštro pale. MSCI indeks azijsko pacifičkih dionica bio je u 9,30 sati u minusu više od 2 posto.

Pritom su cijene dionica u Šangaju, Hong Kongu, Indiji, Australiji, Japanu i Južnoj Koreji pale između 0,7 i 6 posto.

Snažan skok cijena nafte

Oštar pad cijena dionica posljedica je šoka jer su cijene nafte jutros skočile iznad 100 dolara po barelu.

Na američkom je tržištu cijena barela nafte oko 9,30 sati iznosila 102,25 dolara, oko 13 posto više nego u petak navečer. Cijena nafte na londonskom tržištu skočila je, pak, 15 posto, na 106,85 dolara.

Tijekom jutra cijene su bile i iznad 115 dolara i tako dosegnule najviše razine od srpnja 2022. jer je zbog eskalacije krize na Bliskom istoku, nakon napada SAD-a i Izraela na Iran prošloga tjedna, onemogućen izvoz nafte kroz Hormuški tjesnac, što je natjeralo proizvođače na tom području na smanjenje proizvodnje.

Naime, kako se nafta ne može izvoziti s Bliskog istoka, tamošnja skladišta su puna, pa su, među ostalim, Irak i Kuvajt počeli smanjivati proizvodnju. A to znači pad ponude.

Očekuje se nastavak rata na Bliskom istoku

Osim toga, za novog iranskog vođu imenovan je u nedjelju Modžtaba Hamenei, sin nedavno ubijenog ajatolaha Hameneija, što je signal da 'tvrdolinijaši' ostaju čvrsto na vlasti u Teheranu, unatoč ratu sa SAD-om i Izraelom.

Kako nema naznaka prekida rata i kako tankeri ne mogu kroz Hormuški zaljev, ulagači se plaše da će cijene nafte ostati povišene dulje nego što se očekivalo.

„Svjetsko gospodarstvo ovisno je o isporukama nafte i prirodnog plina s Bliskog istoka kroz Hormuški tjesnac. Kratkoročno očekujemo rast cijena nafte prema 120 dolara po barelu, no vjerojatno će uslijediti pad cijena kada se sukob smiri”, piše Bruce Kasman, glavni ekonomist u banci JPMorgan, u osvrtu na situaciju na tržištima.

Očekuje da će se cijene nafte do sredine godine stabilizirati na otprilike 80 dolara, što bi moglo smanjiti rast globalnog gospodarstva za 0,6 postotnih bodova na godišnjoj razini, a povećati inflaciju za 1 postotni bod u prvoj polovici ove godine.

No, „širi i dugotrajniji sukob mogao bi potaknuti cijene nafte znatno iznad 120 dolara po barelu, što bi povećalo rizik od globalne recesije”, piše Kasman.

Naime, povišene cijene nafte potaknule bi rast inflacije, a to bi natjeralo središnje banke na povećanje kamatnih stopa, što bi, pak, usporilo rast gospodarstava.

Očekuje se i pad Wall Streeta

Zbog svega toga, rano jutros je južnokorejski Kospi indeks potonuo više od 8 posto, pa je na burzi neko vrijeme bilo zaustavljeno trgovanje.

Oštro su pale i sve ostale azijske burze, a očekuje se i pad Wall Streeta, s obzirom da je terminski Dow Jones indeks trenutno u minusu više od 450 bodova ili oko 1 posto. Terminski S&P 500 i Nasdaq indeks također su na gubitku više od 1 posto.