Indonezijski 'tropski glečeri' smatrali su se vječnima, sada nestaju: "Ubrzano planetarno uništenje"

Ekspedicija koja je dokumentirala posljednje dane posljednjih tropskih ledenjaka Oceanije objavila je potresne snimke „planetarnog uništenja ubrzanog do krajnjih granica”, piše The Guardian.

Nekada moćni ledeni pokrovi na planini Puncak Jaya, okruženoj gustom prašumom u Zapadnoj Papui u Indoneziji, opstali su dulje od predviđanja prema kojima su trebali nestati do 2026., ali su se smanjili na tek djelić svoje izvorne veličine.

Najveći od dva preostala ledenjaka, lokalno poznatih kao „vječni snijeg”, a na engleskom nazivanih „ledenjacima vječnosti”, izgubio je 95 posto svoje površine od 2002. godine, pokazala je ekspedicija.

„Led će nestati – nije pitanje hoće li, nego kada”, rekao je Klaus Thymann, danski istraživač i osnivač ekološke organizacije Project Pressure. „A to ‘kada’ dolazi vrlo, vrlo brzo.”

Tropski ledenjaci uglavnom se nalaze u Andama, ali postoje i u istočnoj Africi te Indoneziji. Ubrzano gube masu zbog onečišćenja uzrokovanog fosilnim gorivima koje zagrijava planet i topi led.

Thymann je rekao da „možda zvuči čudno imati emocionalnu reakciju na neživi objekt”, ali da ga je dokumentiranje nestanka ledenjaka vječnosti rasplakalo dok se vraćao u kamp nakon snimanja tijekom rijetkog jutra vedrog neba.

„Na filozofskoj razini uzimate vječnost – nešto što je apstraktna ljudska konstrukcija – i mi sada čak uništavamo vlastite konstrukte”, rekao je. „To otvara vrlo zanimljiva pitanja o tome koliko smo neznatni u geološkom vremenu i koliko smo kaosa uspjeli izazvati u tako kratkom razdoblju.”

Zabačena planina Puncak Jaya nalazi se na spornom teritoriju otoka Nova Gvineja, gdje desetljećima traju sukobi i kršenja ljudskih prava nakon što je Indonezija 1963. izvršila invaziju na bivšu nizozemsku koloniju. Posljednje dvije velike znanstvene ekspedicije na ledenjake održane su 1973. i 2011. godine.

Tijekom dvotjedne ekspedicije u studenome, tim je uz pratnju vojnika i planinskih vodiča proveo fotogrametrijsko istraživanje koristeći dronove i satelitske sustave pozicioniranja kako bi izradio 3D model planine. Gotovo neprekidna kiša ostavila im je vrlo malo prilika za snimanje korisnih fotografija.

„Ono što je vrlo zdravo kod boravka u planinama jest to što vas čini poniznima jer ne možemo kontrolirati vrijeme”, rekao je Thymann. „Ali istodobno, koliko god vrijeme određivalo što mogu raditi u planini, činjenica da je čovječanstvo promijenilo vremenske sustave gotovo je nezamisliva.”

„Doista shvatite da je riječ o planetarnom uništenju ubrzanom do maksimuma”, dodao je. „I to je istodobno vrlo zastrašujuće i tužno.”

Indonezijski istraživači u studiji objavljenoj prošlog mjeseca utvrdili su da su tropski ledenjaci Papue između 1980. i 2024. izgubili 97 posto svoje ledene mase. Četiri od šest ledenjaka potpuno su nestala, a procjenjuje se da će i posljednja dva iščeznuti do kraja desetljeća.

„Duboko je tužno”, rekla je Francine Hematang, istraživačica na Šumarskom fakultetu Sveučilišta Papua i glavna autorica studije. „Ovo je jedini tropski ledenjak u Indoneziji i jugoistočnoj Aziji, a nastavlja se smanjivati alarmantnom brzinom.”

Druga studija, objavljena u prosincu, koristila je satelitske snimke i digitalizirane analogne karte kako bi dokumentirala smanjenje površine ledenjaka za više od 99 posto od 1850. godine te za oko 65 posto od posljednjeg istraživanja 2018. godine. Zaključak je bio isti – ledenjaci uskoro nestaju.

David Ibel, istraživač sa Sveučilišta Friedrich-Alexander u Erlangenu i Nürnbergu i glavni autor studije, rekao je da ekspedicije pomažu jer satelitska promatranja otežavaju oblaci, sjene nastale zbog neravnog terena i rijetki preleti satelita iznad područja interesa.

Dodao je da dronovi opremljeni kamerama visoke rezolucije – poput onih koje je koristio Thymann – mogu iskoristiti kratke periode bez oblaka za snimanje fotografija i njihovo vrlo precizno geolociranje.

Zbog emisija ugljika i uništavanja prirode planet se zagrijao za oko 1,4 Celzijeva stupnja od predindustrijskog razdoblja, što ga čini manje pogodnim za ljudski život. Predviđa se da će ledenjaci do 2100. izgubiti četvrtinu svoje globalne mase čak i u najboljem scenariju smanjenja emisija, s razornim posljedicama za opskrbu pitkom vodom i sigurnost hrane.

Osim okolišnih posljedica, gubitak za lokalne zajednice bio je „neopisiv”, rekao je Ibel. „Vrlo je malo vjerojatno da će se ledenjaci ponovno pojaviti u sljedećih nekoliko stotina godina, što znači nenadoknadiv gubitak za mnoge buduće generacije. Možemo se samo nadati da će nestanak tropskih ledenjaka naglasiti hitnost djelovanja protiv klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem.”

Ledenjaci Puncak Jaye nalaze se u jednoj od najvlažnijih regija na Zemlji i snažno su pod utjecajem toplog vremenskog fenomena El Niño, koji je bio posebno snažan tijekom 2023. i 2024., a očekuje se njegov povratak i ove godine.

Thymann je rekao da je sekundarni cilj ekspedicije, koju je Project Pressure organizirao u suradnji s geoinformatičkim tvrtkama Trimble i Pix4D, bio stvoriti „vizualnu Noinu arku” prije nego što ledenjaci potpuno nestanu.

„Vjerujte mi, puno bih radije da još ima leda nego da moramo stvarati 3D modele za buduće generacije.”