Kemičar s COP26 konferencije: Imamo još 5 godina da stvorimo održivu budućnost

Klimatske promjene 11. stu 202122:18 > 12. stu 2021 11:58
Izvor: N1

Britanski kemičar i šef savjetodavne skupine za klimatske krize David King razgovarao je s našom Teom Blažević u Glasgowu na klimatskoj konferenciji COP26.

Bivši ste voditelj kemijskog odsjeka Sveučilišta u Cambridgeu, a posljednjih ste godina glavni znanstveni savjetnik bivšim britanskim premijerima Tonyju Blairu i Gordonu Brownu. Započnimo s vašim iskustvom glede povećanja svijesti javnosti o klimatskim promjenama. To je borba koju i danas nastavljate s istom odlučnošću.

King: Apsolutno, situacija u posljednjih 20 godina nije se poboljšala, nego pogoršala. Razine stakleničkih plinova povećavaju se brže nego ikad prije i sada smo u vrlo opasnoj globalnoj situaciji. Prije pet godina sam rekao da imamo 10 godina da stvorimo održivu budućnost za čovječanstvo. Dakle, sada imamo još pet godina.

Što vas najviše zabrinjava?

King: To što ljudi ne shvaćaju da smo prešli prvu točku prekretnicu. Na svijetu postoji 12 takvih točaka koje su klimatolozi odredili.

Koje smo točke prekretnice već prešli?

King: Prešli smo točku prekretnicu Arktičkog kruga. Topljenje leda iznad Arktičkog oceana događa se brže nego što je predviđano. Prije 15 godina govorili su da će biti ondje 70 godina. Danas je 50% Arktičkog oceana izloženo sunčevu svjetlu, što znači da cijeli svijet osjeća posljedice. A najstrašnije je, pogledamo li u budućnost… Taj plavi ocean koji se vrlo brzo zagrijava, temperature su obično ispod nula stupnjeva… Sada je Sjeverni pol tijekom tri mjeseca ljeti jedna od najtoplijih regija na sjevernoj hemisferi. Više od 30 Celzijevih stupnjeva. Rezultat toga je da je hladan zrak iznad Sjevernog pola obično zaštićen vjetrom koji puše oko Arktičkog kruga. Ta je mlazna struja sada narušena. Imate topao zrak koji gura hladan zrak dolje, a zatim topao zrak dolazi gore iz ekvatorske regije. To objašnjava sve ekstremne vremenske događaje koji se događaju u sjevernoj hemisferi tijekom tri mjeseca polarnog ljeta ove godine, bilo da gledamo zapadnu obalu Amerike, više od 50 stupnjeva… Rekordna temperatura veća za 5-10 Celzijevih stupnjeva!

Posljednjih je godina ekstremnih vremenskih događaja nego ikada.

King: Da, i mnogo su ozbiljniji, a mnogi umiru diljem sjeverne hemisfere. Želim reći, kada prijeđemo točku prekretnicu, a IPCC to potvrđuje, situacija je nepovratna. Nepovratno gubite led i oni sad kažu da led na kopnu nepovratno gubimo. Nakon što se otopi sav led na Grenlandu, razina mora će se podići za 7,5 m. Kad se otopi sav led na kopnu, čak ni sav led na Antarktici, govorimo o porastu razine mora od 20 metara. Svjetska karta će se dramatično promijeniti. Porazgovarajmo o kraćem roku. za 30 godina od sada, sredina stoljeća. Koji je utjecaj rastućih razina mora? Odvest ću vas u jednu zemlju – Vijetnam. Vijetnam je vrlo blizu razine mora. Rijeka Mekong je donijela mulj i stvorila cijeli Vijetnam. Predviđanje je da će za 30 godina 90 % kopna Vijetnama biti barem jedanput na godinu pod vodom. A Vijetnam je jedan od najvećih proizvođača riže na svijetu. Treći najveći na svijetu. U delti Mekonga nalaze se najveća polja riže na svijetu. Doći će do urušavanja opskrbe rižom, uključujući i onu iz Indonezije.

Što moramo učiniti da zaustavimo ove ekstremne događaje?

King: Savjetodavna skupina za klimatsku krizu ima plan od tri točke. Prvo: značajno i brzo moramo smanjiti emisije.

I metana i CO2?

King: I metana i CO2! Danas zajedno čine više od 500 ppm. Svaki dodatak samo stvara ozbiljnije probleme. Dakle, što više i što brže moramo smanjiti emisije diljem svijeta. Ali progovorio bih i o situaciji u kojoj se više ne možemo oslanjati na gradove poput Jakarte koja je dva mjeseca ove godine bila pod vodom. Indonezijska je vlada odlučila da moraju pomaknuti glavni grad na veću nadmorsku visinu. Jakarta, gradovi u Indiji bit će pod vodom. Veliki gradovi od 15-20 milijuna stanovnika. Golema ulaganja u gradove više neće biti održiva. Govorim o kratkom roku. Što moramo učiniti? Da, treba brzo smanjiti emisije, ali treba i shvatiti…

Ali ako sada djelujemo, možemo li zaustaviti rast globalne temperature?

King: Ne samo značajnim i brzim smanjenjem emisija! Moramo shvatiti da već imamo previše stakleničkih plinova pa je drugi dio programa uklanjanje stakleničkih plinova. Moramo dokučiti kako ukloniti 30-40 milijardi tona stakleničkih plinova iz atmosfere svake godine. Na tome radimo sa sveučilištima diljem svijeta. No za treći dio programa trebat će mnogo vremena. Trebat će nam do kraja stoljeća da emisije približimo nuli i da razine stakleničkih plinova snizimo na one kojima možemo upravljati. I dok idemo dalje, a to je ono što izaziva negodovanje, moramo ponovno zamrznuti Arktik. Moramo se pobrinuti da Arktički ocean bude prekriven ledom…

Kako možemo ponovno zamrznuti Arktik?

King: Program na kojem radimo temelji se na stvaranju pokrivača od bijelih oblaka iznad cijelog Arktičkog oceana tijekom polarnoga ljeta tako da se sunčeva svjetlost odbija natrag u svemir. Led koji nastaje na Arktičkom moru tijekom zime trenutačno se vrlo brzo topi tijekom polarnog ljeta. Možemo ga zaštititi ovim pokrivačem od bijelih oblaka. Znamo kako stvoriti bijele oblake od oceanske vode i radimo na načelima kako to primijeniti diljem Arktičkog kruga.

Znači, vjerujete da možemo ostati ispod 2 °C?

King: Odgovor na vaše pitanje je sljedeći: iskreno, za nas nema budućnosti ako ne ostvarimo značajno i brzo smanjenje emisija. Govorimo o 1,5 °C, ako je moguće. Ne možemo ostati ispod toga samo značajnim i brzim smanjenjem emisija.

Ne želimo živjeti u svijetu koji je topliji za više od 2 °C?

King: Znate li koliko će topao biti čak ako i sutra prestanemo s emisijama? Oslobodimo li metan u permafrostu na Arktičkom krugu, globalne temperature porast će za 20 °C. Što dalje idemo, budućnost čovječanstva osuđena je na propast, osim ako ne započnemo s ponovnim zamrzavanjem Arktika i zatim uklonimo višak stakleničkih plinova. To je naš program. I, moram reći, nemamo izbora. Želimo li budućnost za čovječanstvo koja je održiva, moramo ostvariti ove tri točke iz programa.

Kako vam je raditi u vladinom sustavu na zagovaranju borbe protiv klimatskih promjena?

King: U britanskoj vladi?

Da.

King: Imamo vladu koja se bavila samo brexitom i koronavirusom. Moram reći da se britanska vlada strašno loše nosila s koronakrizom. Zemlja je pretrpjela strašan gubitak prihoda i imamo velik broj preminulih, vjerojatno najgori na svijetu, ovo nam doista nije dobro razdoblje. Naš je premijer ovdje na COP-u govorio što moramo poduzeti u pogledu klimatskih promjena. S ponosom mogu reći da je Britanija vjerojatno učinila više da smanji emisije nego bilo koja druga zemlja.

No jučer je premijer Johnson rekao da smo zapeli. Što to znači?

King: A tjedan dana prije govorio je upravo suprotno! Vrlo dobro poznajem premijera Johnsona, kadar je reći dvije suprotne stvari u razmaku od 10 minuta. Bojim se da imamo osobu koja se ne može fokusirati na probleme na odgovarajući način. U tome je problem s populizmom u današnjem svijetu. Svi znamo za Trumpa, znamo što se zbiva u Poljskoj, znamo da je populizam golem problem, a istina i znanost se zanemaruju. Naš je premijer prilično blizu tomu da bude populist. No reći ću vam sljedeće: sve stranke u Britaniji postigle su dogovor po pitanju klimatskih promjena. Do 2035. smanjit ćemo ukupne emisije za 78 %. Već idemo u tom smjeru. No nije baš da je naš premijer imao mnogo veze s time.

Što usporava vlade u borbi protiv klimatskih promjena?

King: Mislim da je poanta u sljedećem… Tijekom jednog razdoblja iz industrije fosilnih goriva slijevale su se goleme količine novca u pokušaje destabilizacije vjere u…

Lobiji?

King: Da, lobiji. Osobito američki lobi. Nevjerojatno, američki Kongres i Senat još nisu odobrili aktivnosti u pogledu borbe protiv klimatskih promjena. Nemamo američko vodstvo!

No jučer su SAD i Kina najavile plan zajedničkog djelovanja.

King: Prekrasno! Moram priznati, tomu sam se i nadao prije početka COP26. Vrlo dobro poznajem Johna Kerryja i Xie Zhenhua, dvojicu klimatskih izaslanika SAD-a i Kine. Bio sam britanski klimatski izaslanik. Obojica su predana stvarnom djelovanju!

Dakle, vjerujete da su predani stvarnom djelovanju?

King: Apsolutno! Njih dvojica su predana, a vjerujem da je i predsjednik SAD-a, ali njihov Senat i Kongres vezao im je ruke. Dakle, nije tako jednostavno. Ali dogovor Kine i SAD-a nešto je najbolje što se dogodilo na COP26. Ja sam htio da Kina, SAD, EU i Britanija djeluju zajedno.

Je li to moguće?

King: Mislim da je sasvim moguće.

Kad biste se izravno morali obratiti onima koji poriču klimatske promjene, što biste im poručili?

King: Rekao bih im neka odmah odustanu. Pogledajte gubitke sektora osiguranja i reosiguranja u SAD-u i Europi u posljednje tri godine zbog ekstremnih vremenskih događaja tijekom polarnoga ljeta. Ti gubici iznose bilijune dolara! Kako možete poricati ono što se zapravo zbiva oko nas? Klimatolozi su sve ovo predvidjeli prije 25-30 godina. Znanstvenici nisu kadri naprosto smišljati priče, znanost ne funkcionira na takav način. Mi znanstvenici uvijek kritiziramo jedni druge tako da iz konsenzusa znanstvenika nastaje potpuno shvaćanje.

Što mislite, tko ima najvažniju ulogu u borbi protiv klimatskih promjena?

King: Mislim da su to osporavatelji, osobito u SAD-u. Da smo prije 30 godina imali pravo vodstvo od strane SAD-a, već bismo bili riješili ovaj problem. I u tome leži izazov. Mislim da možemo reći da od 1946. godine nije bilo međunarodnog dogovora koji nije bio pod vodstvom SAD-a. U ovom slučaju nije bilo vodstva SAD-a. Zato je suradnja SAD i Kine s EU-om vodstvo koje danas trebamo.

Moram vas pitati, što očekujete od ove konferencije?

King: Iskreno, ono što možemo očekivati nije dovoljno jer je ova konferencija samo nastavak konferencije u Parizu 2015. Ovo je samo dorađivanje tog dogovora, ali želimo se i uvjeriti da nacionalno utvrđeni doprinosi svake pojedine zemlje ukupno ne prelaze više od 1,5 °C. Samo malo, danas smo 1,3 °C iznad predindustrijske razine! Znači, nemamo još mnogo prostora da ostanemo ispod 1,5 °C.

Hoće li ova konferencija biti drukčija od onih prije?

King: Drukčija je zato što je trebala značiti udruživanje nacionalno utvrđenih doprinosa i izazov ograničavanja porasta temperature na 1,5 °C. Mislim da to ne postižu. Vidio sam nacrt sporazuma. Iskreno, nacrt sporazuma formuliran je tako da dopušta zemljama poput Australije da nastave s uporabom fosilnih goriva, zemljama poput Sudijske Arabije dopušta nastavak proizvodnje nafte. Nije dovoljno snažan. Bojim se da i dalje igramo igrice kako bismo dopustili industriji fosilnih goriva da ima budućnost umjesto da osiguramo budućnost za čovječanstvo.

Čak i ovdje na konferenciji previše je lobija za fosilna goriva.

King: Ovdje je iznenađujuće velik lobi za fosilna goriva. Ako porazgovarate s lobijima za fosilna goriva, reći će vam da su ovdje jer žele doznati kako defosilizirati svoje poslovanje.

Vjerojatno govore da žele obaviti tranziciju.

King: Mi želimo da obave tranziciju, no jesu li oni zbilja iskreni kad to kažu ili je to samo “greenwashing”? Moramo biti veoma oprezni kad imamo posla s industrijom fosilnih goriva. Svi znamo da trebamo fosilna goriva u budućnosti, dok ne dovršimo tranziciju. Ne možemo tražiti od njih da naprosto prekinu poslovanje. Tražimo od njih da upravljaju svojim poslovanjem kako bi fosilna goriva mogli ostaviti iza sebe.

No možemo ih poticati da obave tranziciju?

King: Da.

Koliko je važno financiranje borbe protiv klimatskih promjena?

King: Od ključne je važnosti. No ne smijemo zaboraviti da velik dio svijeta čine najmanje razvijene zemlje i one u razvoju. Trebamo financiranje koje će pomoći tim zemljama, osobito onima najnerazvijenijima, kako bi obavile tranziciju na niskougljično gospodarstvo i prilagodile se posljedicama klimatskih promjena koje već osjećaju. 2009. godine obećali 100 milijardi dolara na godinu do 2020. godine, no nismo to uspjeli ostvariti. Riječ je o godišnjem, a ne jednokratnom iznosu. Evo u čemu je najveći problem… Premijeri drže sjajne govore. Australski premijer izjavio je da će postići ugljičnu neutralnost do sredine stoljeća, ali da će nastaviti koristiti ugljen. Pa kakva je to logika?! To umanjuje vrijednost obećanja o postizanju ugljične neutralnosti. Ili kad Bolsonaro kaže da će zaustaviti deforestaciju u Brazilu, a osobno je odgovoran za odmicanje od prijašnjih politika u pogledu zaštite šuma.

A obećanja moraju postati planovi.

King: Moramo se pobrinuti da nakon COP26 kvantitativno pratimo što svaka zemlja poduzima i vodimo računa o tome da ispuni obećanja. U protivnom je treba prokazati, pitati zašto nije ispunila obećanja. I dalje dopuštate da šume u Brazilu nestaju! Vlade moramo pozvati na odgovornost kako bi održale obećanja.

Sva događanja i intervjue sa summita COP26 možete pronaći ovdje.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar