Engleski prijevod romana „Sinovi, kćeri“ autorice Ivane Bodrožić odabran kao jedan od romana u konkurenciji za prestižnu književnu nagradu Dublin Literary Award 2025 (bivša IMPAC Award).

Izdanje na engleskom jeziku objavio je respektabilni američki izdavač Seven Stories Press 2024., u nadahnutom prijevodu Ellen Elias-Bursać. Hrvatsko izdanje objavila je Hermes naklada 2020. (prvo izdanje), a roman je do sada doživio četiri izdanja, te je prodan u više od 4.000 primjeraka. Također je dobitnik regionalne književne nagrade Meša Selimović za najbolji roman.

Dublin Literary Award jedna je od najdugovječnijih nagrada koja slavi izvrsnost u svjetskoj književnosti od 1996. Dodjeljuje se svake godine te je i jedna od najizdašnijih novčanih nagrada: za književno djelo napisano na izvornom engleskom jeziku autorici/autoru će pripasti 100.000 eura, dok će za književno djelo u prijevodu, autorica/autor dobiti 75.000 Eura, a prevoditeljica/prevoditelj 25.000 eura. Nagrada je također posebna po tome što prvu selekciju vrše isključivo knjižnice iz 34 zemlje diljem svijeta, nakon čega žiri odabire finaliste i pobjednike.

Roman „Sinovi, kćeri“ nalazi se u prestižnom društvu s ostalih 70 književnih djela te se natječe u konkurenciji s književnim djelima Colma Tóibína, Paula Lyncha, Muriel Barbery, Stefanije Auci i brojnim drugim priznatim autoricama i autorima. Također, jedan je od 26 književnih djela koji nisu napisani na engleskom jeziku te je jedini napisan na hrvatskom jeziku.

Finalisti će biti objavljeni 25. ožujka, a pobjednica/pobjednik 22. svibnja. Odluku o njima donijet će žiri kojim predsjeda veliki nizozemski književnik Gerbrand Bakker.

“Sinovi, kćeri”

Roman Ivane Bodrožić donosi nam priču o zaključanosti; onoj društvenoj, obiteljskoj i intimnoj kroz tri perspektive.

Kći koja nakon nesreće ostaje nepokretna, bez mogućnosti govora, prikovana za bolnički krevet, može samo pomicati zjenice. Fizički sputana i svjesna sebe osuđena je na prisjećanje. Sin, zarobljen u tijelu koje ne osjeća svojim, u dodijeljenoj ulozi koja mu je od prve svijesti o sebi strana, prisiljen je izdržati nerazumijevanje i najgora iživljavanja okoline kako bi mogao biti ono što jest. Majka nosi teret generacija, izobličena nasilnim patrijarhatom, odrasta uz zabrane i opomene, s lekcijom kako nikada nije dovoljno dobra u svijetu u kojem nema prostora za njezine želje i htijenja.

Ulančani su u jednu priču u kojoj svatko dobiva pravo na svoju istinu, svoju bol i želju da preživi; djeca koja pate za roditeljskom potvrdom, sinovi i kćeri koji žude za prihvaćanjem društva, roditelji oblikovani strahom koji zatim istim teško povrjeđuju svoju djecu. Ovaj roman ukazuje na neraskidivu vezu između naših privatnih sloboda, ljudskog dostojanstva i društvenih okolnosti te posredstvom empatije, kao najvažnijim rekvizitom, razbija okove i otključava naše živote, zapretene obiteljske odnose i zabranjene ljubavi.

Sve što nam je bilo strano i nepoznato u virtuozno napisanoj prozi Ivane Bodrožić, koja spaja spisateljsko umijeće i brigu za društvo u kojem živimo, počinjemo osjećati bliskim, svojim i poznatim.

O autorici

Ivana Bodrožić spisateljica je i pjesnikinja rođena u Vukovaru 1982. godine. Diplomirala je filozofiju i kroatistiku na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Već je njezina prva zbirka poezije Prvi korak u tamu, objavljena 2005. godine, bila zapažena i nagrađena osvojivši nagrade Goran za mlade pjesnike na Goranovom proljeću i Kvirin Matice hrvatske, za najboljeg pjesnika/pjesnikinju do trideset pet godina te je prevedena na španjolski jezik. Roman Hotel Zagorje, objavljen 2010. godine, također je ovjenčan brojnim nagradama: Josip i Ivan Kozarac, Kočićevo pero, Kiklop (najbolje prozno djelo u 2010. godini), Prix Ulysse (za najbolji debitantski roman s područja Mediterana). Kritički hvaljen i čitan Hotel Zagorje postao je jedan od nezaobilaznih naslova i uspješnica novije hrvatske književnosti, a objavljen je na četrnaest svjetskih jezika. Prema motivima romana nastala je istoimena predstava – autorski projekt Anice Tomić i Jelene Kovačić – izvedena ove godine u Gradskom dramskom kazalištu Gavella. Svoju drugu zbirku pjesama Prijelaz za divlje životinje objavila je 2012. godine, a 2014. izlazi joj zbirka kratkih priča 100% pamuk, za koju je dobila nagradu Edo Budiša za najbolju zbirku priča (objavljenu na području s kojeg nije potreban prijevod) autora do trideset pet godina. Roman Rupa, objavljen 2016. godine, proglašen je najboljim kriminalističkim romanom recentne domaće književne produkcije po izboru čitatelja (Nagrada Balkan Noir za 2017.), a njegovo englesko izdanje objavljeno je u proljeće 2021. godine. Zapažena zbirka pjesama In a sentimental mood izlazi 2017. godine, a prvi naslov za djecu, slikovnica Klara Čudastvara 2019. godine.

Za roman Sinovi, kćeri primila je Nagradu Meša Selimović za najbolji roman objavljen 2020. godine na govornom prostoru Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije.

Djela su joj prevedena na engleski, njemački, francuski, češki, danski, mađarski, makedonski, slovenski, španjolski, bugarski, albanski i talijanski jezik.

Živi i radi u Zagrebu kao samostalna umjetnica.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.