Povoljni novi električni automobili za obitelji, osobito oni proizvedeni u EU, bili su rijetkost u Europi posljednjih nekoliko godina. Prema podacima grupe Transport & Environment, tijekom 2022. i 2023. godine u EU nije lansiran nijedan domaći električni model po cijeni nižoj od 25.000 eura.
Posljednjih mjeseci situacija se promijenila s nizom novih modela, od Fiata Grande Panda do Citroëna ë-C3, Hyundaija Inster do najnovije Dacije Spring i Renaulta 5. Stroži ciljevi EU za emisije ugljika stupaju na snagu 1. siječnja, što znači da će proizvođači automobila morati prodavati više električnih automobila ili se suočiti s kaznama. Industrija traži ublažavanje pravila, dok ekološki aktivisti pozivaju EU da ostane čvrsta.
Proizvođači automobila diljem svijeta suočavaju se s opadanjem potražnje, bilo da su na baterije ili s motorima s unutarnjim izgaranjem. Pad profita dolazi u nezgodno vrijeme za industriju, baš dok se pokušavaju pronaći sredstva za skupu tranziciju na električna vozila.
Globalno, 2024. je bila rekordna godina za prodaju električnih automobila, potaknuta izvanrednim rastom kineske industrije. No, tržište u Europi prošlo je kroz bolan pad. Matthias Schmidt, analitičar električnih automobila sa sjedištem u Berlinu, ističe pad prodaje od 1,4% u 18 najvećih zapadnih i sjevernih europskih tržišta u protekloj godini (uključujući Veliku Britaniju i Norvešku).
Ključni čimbenik pada bilo je povlačenje velikodušnih subvencija za nova električna vozila u Njemačkoj, najvećem europskom tržištu za električne automobile. Will Roberts, voditelj istraživanja automobilske industrije u konzultantskoj tvrtki Rho Motion, rekao je da je ukidanje poticaja od 5000 eura po automobilu bio “prilično težak udarac” za potrošače na najvećem tržištu automobila u EU te da politički prevrati u Njemačkoj znače kako “nije bilo političke ni društvene motivacije za promjenu tog stanja”.
Politička nesigurnost
Francuska je također zabilježila usporavanje prodaje električnih vozila, na što je možda utjecala i politička nesigurnost u zemlji.
Schmidt je rekao da neki proizvođači automobila posluju bolje od drugih. Ford se muči s prodajom električnih modela proizvedenih u Kölnu, dok su BMW i Stellantis ranije rekli da ciljevi emisije nisu problem. Električke marke Tesla i Polestar te Volvo koji brzo prelazi na električne modele, već su daleko ispred ciljeva – što znači da mogu prodavati “kredite” konkurentima.
Međutim, vremenski okvir općeg pada prodaje zabrinuo je političare, jer su automobilske tvrtke okrivile regulative za svoje planove zatvaranja tvornica. Volkswagen je izazvao šok u Njemačkoj s planom zatvaranja čak tri tvornice u svojoj matičnoj zemlji – prvi put razmatra zatvaranje. Ford smanjuje 4000 radnih mjesta u Europi, dok Stellantis više puta zaustavlja proizvodnju u svojoj glavnoj tvornici u Mirafioriju, Italiji, kao i što najavljuje zatvaranje tvornice kombija u Lutonu, piše The Guardian.
Spašavanje radnih mjesta
Europska udruga proizvođača automobila (Acea), utjecajna lobistička grupa, pozvala je na “jasnu političku izjavu Europske komisije do kraja 2024.” koja obećava ublažavanje pravila o emisijama u cilju spašavanja radnih mjesta.
Postoje naznake da bi europski kreatori politika mogli biti skloni promjenama. Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen planira započeti strateški dijalog o europskoj automobilskoj industriji u siječnju. Desničarska vlada Giorgije Meloni u Italiji predvodi napore za ublažavanje pravila o emisijama. Njemački kancelar Olaf Scholz također je signalizirao spremnost za olakšanje kazni, iako se kandidira za ponovni izbor u veljači.
Direktorica Acea-e, Sigrid de Vries, pozvala je EU da prizna kako pravila riskiraju usporiti tranziciju, umjesto da je podupiru i nanose štetu europskoj industriji. Acea se nada promjenama poput dopuštanja proizvođačima da nadoknade promašene ciljeve većom prodajom električnih vozila u kasnijim godinama. Druga opcija je prijelazno razdoblje koje bi proizvođačima omogućilo da ne postignu ciljeve u prvoj godini.
Luca De Meo, izvršni direktor Renaulta i predsjednik Acea-e, nedavno je rekao da industrija riskira gubitak do 16 milijardi eura u kapacitetu za ulaganja ako se ništa ne promijeni. Najveći rizik koji je naveo bile su kazne. Proizvođači automobila platit će 95 eura za svaki gram za koji prosječne emisije ugljičnog dioksida premaše cilj od 93,6g po kilometru.
De Vries je priznala da je brojka od 16 milijardi eura bila samo okvir koji ilustrira veličinu promjena, a ne stvarna prognoza. Bez obzira na stvarni trošak, jedan dio izračuna je trošak velikih popusta za industriju. Dok profiti proizvođača automobila padaju, to također koristi drugoj važnoj skupini, potrošačima, koji plaćaju manje za aute na koje se oslanjaju.
Zbog toga većina analitičara očekuje da će prodaja električnih automobila naglo porasti 2025. godine diljem Europe, ostavljajući 2024. kao manji uspon prije nego što tranzicija ubrza.
Međutim, neki analitičari i aktivisti zabrinuti su da bi lobiranje za ublažavanje pravila moglo dugoročno naškoditi europskoj industriji. Svaki put kada proizvođači automobila u Europi posrnu, kineski startupovi u sektoru električnih vozila, predvođeni BYD-om, naprave još jedan korak naprijed. Carinske pristojbe EU-a na kineske automobile, koje se kreću od 21% do 38,1%, vjerojatno neće zaustaviti te tvrtke da osvoje kupce diljem Europe.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare