Vlade država svijeta trebale bi na godišnjoj razini učetverostručiti troškove za opskrbu i pristup čistoj vodi, što bi značilo oko 150 milijarda dolara namijenjenih sigurnoj opskrbi pojedinih dijelova svijeta pitkom vodom te za održavanje vodovodnih i kanalizacijskih cijevi.
U konačnici bi to pridonijelo smanjenju broja dječjih bolesti i smrtnih ishoda te potaknulo gospodarski razvoj, stoji u priopćenju Svjetske Banke objavljenom u ponedjeljak u kojemu se navodi i da bi investiranja trebalo bolje koordinirati i jamčiti da pomoć najprije dobiju najpogođenije skupine, a vlade bi trebale angažirati privatni sektor kako bi se prikupila veće svota novca.
VEZANE VIJESTI
“Milijuni ljudi u svijetu trenutačno se bore s lošom ili nikakvom opskrbom pitkom vodom te lošim vodovodnim i kanalizacijskim sustavima”, kazao je jedan od direktora Svjetske banke zadužen za vodna pitanja, Guangzhe Chen. “Potrebno nam je više resursa koji će se usredotočiti na ugrožena područja s teškim pristupom vodi da bi se prevladale poteškoće i poboljšao neadekvatan vodovodni i kanalizacijski sustav.”
Više od tri četvrtine stanovnika koji nemaju pristup vodi iz vodovoda živi u ruralnim područjima. Ondje postoji stalna opasnost od bolesti uzrokovanih dijarejom i pothranjenošću, upravo zbog zagađene vode ili nepostojanja sanitarnih čvorova, osobito među djecom kod koje može doći i do zastoja u razvoju. Takav je problem vrlo raširen u Gvatemali, Nigeru, Jemenu i u Bangladešu.
Pothanjenost dugoročno utječe općenito na razvoj djeteta, uključujući i lošiji mentalni razvoj te smanjenu sposobnost za obavljanje bilo kakvog posla, a u konačnici utječe i na gospodarski razvoj jedne zemlje, ističe Svjetska banka.
Neke zemlje ne uspijevaju održavati infrastrukturu. U Nigeriji se, primjerice, 2015. vodom iz vodovoda koristilo manje od 10 posto gradskog stanovništva. Za usporedbu, prije 25 godina pristup vodovodu imalo je 29 posto gradskog stanovništva.
“Opskrba vodom i sanitarni čvorovi moraju se značajno poboljšati ili će zdravstvene posljedice biti kobne po stanovništvo”, upozorava direktor Svjetske Banke za Nigeriju, Rachid Benmessaud.
U nekim zemljama postoji vodovod, no voda je lošije kvalitete od one iz nekog potoka ili rječice. Ustanovljeno je da čak 80 posto vode iz bangladeških vodovoda sadrži bakteriju E.coli.
Znanstvenici i ostali stručnjaci sastali su se jutros u Stockholmu na godišnjem Svjetskom tjednu vode koji traje od 28. kolovoza do 1. rujna. Ondje će se, među ostali, pokušati usredotočiti na to na koji način smanjiti rasipanje vode u svijetu.
U priopćenju Svjetske banke ističe se da bi se poboljšanja, kada su posrijedi sanitarni čvorovi, trebala povezati sa zdravstvenim programima kako bi se svijet učinkovitije suočio s raznim bolestima i s pothranjenošću.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
