IMO za N1 o situaciji u Hormuzu: To je opasan presedan za međunarodnu plovidbu!

Istovremeno, međunarodna zajednica traži način za smirivanje krize koja izravno utječe na svjetsku trgovinu i energetsku stabilnost.

U jeku napetosti, naš Borna Šmer je razgovarao s Dorotom Lost-Siemińskom, ravnateljicom za pravne poslove i vanjske odnose Međunarodne pomorske organizacije (IMO), koja upozorava na dramatičnu situaciju na terenu.

"Svakodnevno riskiraju svoje živote"

Prema podacima IMO-a, oko 20.000 pomoraca trenutačno je "zaglavljeno" u Perzijskom zaljevu, bez mogućnosti napuštanja regije.

"Suočavaju se s nedostatkom zaliha, umorom i stresom. Ono što ne možemo osigurati jest njihovo mentalno blagostanje. Oni su praktički u ratnoj zoni i svakodnevno riskiraju svoje živote", kaže Lost-Siemińska.

Dosad su zabilježena 22 napada na brodove, pogođeno je najmanje pet lučkih objekata, a potvrđeno je i deset smrtnih slučajeva među pomorcima te jedan među lučkim radnicima, uz više ozlijeđenih.

IMO je pokušao uspostaviti okvir za sigurnu evakuaciju, no Iran je odbio prijedlog o tzv. sigurnom pomorskom koridoru, ocijenivši ga pravno neutemeljenim i politički motiviranim.

Spor oko prava prolaza

Dodatne napetosti izazvali su prijedlozi o naplati prolaza kroz tjesnac. Iran je zatražio pravo uvođenja pristojbi za brodove, dok je američki predsjednik Donald Trump spomenuo mogućnost zajedničkog upravljanja takvim sustavom.

Iz IMO-a poručuju da je takva ideja neprihvatljiva.

"Tranzitni prolaz nije privilegija, nego pravo utvrđeno međunarodnim pravom. Nijedna država nema pravo ometati slobodu plovidbe niti naplaćivati prolaz kroz međunarodni tjesnac", naglašava Lost-Siemińska.

Praktično, sloboda plovidbe trenutačno ne postoji, kroz Hormuški tjesnac već više od mjesec dana gotovo da nema prometa.

Američka blokada i nova pravila na moru

Situaciju dodatno komplicira američka pomorska protublokada uvedena 13. travnja. Prema dostupnim informacijama, američke snage blokiraju prolaz prema i iz iranskih luka.

Prolaz je dopušten tzv. neutralnim brodovima, dok oni koji plove prema ili iz Irana podliježu inspekcijama, a mogu biti i presretnuti ili zaplijenjeni.

Istovremeno se pojavljuju naznake mogućeg kompromisa, prema kojem bi Iran mogao dopustiti siguran prolaz kroz omanski dio tjesnaca, no u IMO-u i dalje zagovaraju povratak postojećem sustavu.

Riječ je o shemi razdvajanja plovidbenog prometa uspostavljenoj još 1968. godine uz sudjelovanje Irana i Omana, koja je desetljećima osiguravala siguran tranzit.

Globalne posljedice već su vidljive

Kriza u Zaljevu već ima konkretne posljedice za svjetsko gospodarstvo. Više od 250.000 kontejnera (TEU-a) ostalo je blokirano u regiji, a poremećaji u pomorskom prometu prelijevaju se na rast cijena energije, transporta i hrane.

"Svi će osjetiti posljedice ovog sukoba. Rastu troškovi zaduživanja, povećava se pritisak na javne financije i kućne budžete", upozorava Lost-Siemińska.

Dodatni problem predstavlja i moguć poremećaj u transportu gnojiva, što bi moglo pogoditi najsiromašnije zemlje i ugroziti globalnu sigurnost hrane.

Pomorski promet prenosi oko 80 posto svjetske robe, a jedan tanker može prevoziti i do četiri milijuna barela nafte, zbog čega alternativna rješenja gotovo ne postoje.

Diplomacija kao jedini izlaz

IMO snažno poziva na deeskalaciju i povratak međunarodnom pravu.

"Vojna rješenja i pratnja brodova nisu dugoročno održivi. Jedino rješenje su diplomacija i multilateralni pregovori", poručuje Lost-Siemińska.

Organizacija, koja okuplja 176 država članica, nastavlja raditi sa svim uključenim stranama u potrazi za rješenjem.

Prioritet je jasan, osigurati sigurnu evakuaciju pomoraca i obnoviti slobodu plovidbe kroz jedan od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca.

U IMO-u se nadaju da će strane u narednim mjesecima sjesti za pregovarački stol i osigurati jamstva za siguran prolaz kroz Hormuški tjesnac.

No i u tom slučaju, upozoravaju, posljedice ove krize na cijene energije i hrane osjećat će se još dugo.