Dok Donald Trump sve češće spominje mogućnost kupnje Grenlanda, mnogi se pitaju može li to zaista učiniti. Povijest pokazuje da može.
Novoizabrani predsjednik Donald Trump ponovno je izazvao burne reakcije svojim izjavama o potrebi da Sjedinjene Američke Države preuzmu kontrolu nad Grenlandom i Panamskim kanalom.
Iako zvuči nevjerojatno, vrlo je moguće da Trump poveća teritorij SAD-a kupnjom Grenlanda.
Naime, otkako su osnovane Sjedinjene Američke Države, više su puta trgovale teritorijima. SAD je 1803. kupio ogroman dio teritorija od Francuske za 15 milijuna dolara.
Uključujući kamate, ukupan iznos dosegnuo je 23.213.568 dolara. Istočnu i zapadnu Floridu kupili su od Španjolske, piše Nova.rs.
Međutim, najpoznatija je kupnja Aljaske.
Godine 1867. SAD je kupio Aljasku, što je jedan od ključnih događaja u povijesti zemlje s dalekosežnim posljedicama za globalnu politiku.
Ovaj teritorij, danas najveća savezna država SAD-a, bio je pod vlašću Ruskog Carstva, ali je prodan iz geopolitičkih razloga.
Aljasku su otkrili Rusi u ranom 18. stoljeću, kad su angažirali danskog istraživača Vitusa Beringa da istraži postoji li kopneni put do Sjeverne Amerike.
Bering je posvetio cijeli život istraživanju te regije, otkrivši da Aziju i Ameriku dijeli morski prolaz koji danas nosi njegovo ime.
Do kraja 18. stoljeća Aljasku su nastanjivali ruski trgovci i misionari, no sredinom 19. stoljeća situacija se promijenila zbog rata u Europi.
Krimski rat izazvao krizu
Rusko Carstvo ratovalo je s Osmanskim Carstvom zbog poluotoka na Crnom moru, što je pokrenulo Krimski rat u kojem je Rusija pretrpjela poraz.
Nakon rata Rusija je bila u financijskom kaosu. Novca za vojsku nije bilo, društvene posljedice rata bile su teške, a modernizaciju nitko nije mogao financirati.
Strahovali su i da bi Britanci, osjetivši slabost, mogli ugroziti njihove teritorije.
Budući da je Aljaska bila udaljena i teško branjiva, odlučeno je da će biti prodana kako bi se sredstva iskoristila za modernizaciju.
U proljeće 1867. dogovorena je kupnja, a u listopadu iste godine Aljaska je službeno postala dio SAD-a. Američka vlada platila je 7,2 milijuna dolara, što bi danas iznosilo oko 129 milijuna dolara.
Kupnja Aljaske bila je jedan od najvažnijih uspjeha predsjedništva Andrewa Johnsona.
Od trgovine do zlata i nafte
Prvih 30 godina nakon kupnje Aljaska je ostala siromašna i zabačena, ali krajem 19. stoljeća otkriveno je zlato u kanadskoj pokrajini Yukon, što je izazvalo migracije na sjever.
Ubrzo su nalazišta zlata pronađena i na Aljasci.
Lov na tuljane bio je još jedan od razloga za kupnju Aljaske, donoseći značajan prihod kroz zakup prava na lov, veći od cijene plaćene za teritorij.
Od 1870. do 1890. godišnje je ulovljeno 100.000 tuljana.
Najveće otkriće dogodilo se tijekom 1960-ih i 1970-ih, kada su pronađena ogromna nalazišta nafte. Nafta je postala temelj ekonomije Aljaske i ključan resurs za SAD.
Grenland – nova meta
Donald Trump želi da Sjedinjene Američke Države kupe Grenland zbog njegovih strateških resursa, jačanja nacionalne sigurnosti i suzbijanja kineskog utjecaja.
Grenland je najveći otok na svijetu, strateški smješten na važnim morskim rutama poput Sjeverozapadnog prolaza i ispod arktičkih zračnih ruta.
Otok je bogat prirodnim resursima, uključujući rijetke minerale ključne za proizvodnju vojne opreme, zelene energije i industrijskih tehnologija.
Trenutno Kina dominira globalnim tržištem tih minerala, a kupnja Grenlanda omogućila bi SAD-u smanjenje ovisnosti o kineskim zalihama te značajan geopolitički uspjeh, što je za Trumpa od iznimne važnosti.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare